Hrvatska zaostaje dok napredak znanosti donosi promjene

Virtualni učitelji i odvjetnici, čistači informacija, organizatori virtualnog života Hrvatima su još uvijek nepoznata zanimanja iako se europske zemlje već dulje vrijeme pripremaju za promjene koje će na tržištu rada uzrokovati napredak znanosti i tehnologije.

Hrvati još igraju na sigurno, a na ponuđenih 20-ak zanimanja što bi htjeli raditi u budućnosti prema anketi portala Moj Posao u većem su se broju odlučili za poslove stručnjaka za klimatske promjene. Voljeli bi pomagati i u rješavanju zdravstvenih problema jer se jednoga dana vide kao specijalisti za nanomedicinu, regenerativnu medicinu ili za stvaranje novih organa. Jesu li pri odabiru zanimanja ipak prizemljeni, a nova zanimanja pretenciozma i hoće li nam i u kojem dijelu biti potrebna upitali smo i stručnjake, svakoga na svome području - Vedrana Pražena, IT stručnjaka iz splitskog Gideona i Miroslava Radmana, znanstvenika iz Mediteranskog instituta za istraživanje života. - Ne bih htio komentirati sve, no organizator virtualnog života zvuči malo pretencionzno, no virtualna tajnica je nešto sasvim drugo. To je zanimanje već dulje godina prisutno na Zapadu i dosta ljudi zarađuje na ovaj način svoju plaću, radeći od kuće. Po tom pitanju može učiti i hrvatsko gospodarstvo, koje je još uvijek slabo upućeno kako primjenom novih tehnologija može smanjiti troškove, poboljšati organizaciju poslovanja i povećati prihode – mišljenje je Vedrana Pražena. Već danas je na tržištu izražena, recimo, i potreba za zanimanjima za koje ili ne postoji obrazovanje ili je vrlo rudimentarno na fakultetima kao, recimo, za poslove koji su već tu - na tržištu - stručnjak za e-marketing, e-trgovinu ili project manager.

Problem je i što je izražen manjak stručnih kadrova koji su u stanju voditi ove kolegije, jer se radi o zanimanjima starim samo nekoliko godina. -Takva zanimanja neće zaobići ni Hrvatsku, a na nama samima stoji odluka hoćemo li to prihvatiti i ljude obrazovati ili poslove prepustiti naprednijim zemljama - kaže Pražen. Da su Hrvati dobro pogodili u izboru zanimanja kada su u pitanju klimatske promjene slaže se i Miroslav Radman, koji nudi dijapazon zanimanja vezanih uza sve češće klimatske promjene - od stručnjaka geologije, geofizike, geokemije, termodinamike, meteorologije, kemije plinova, fotokemije, fotobiologije, a pogotovo stručnjaka za matematičko modeliranje i simulaciju kompleksnih procesa, koje će nam, kako je krenulo, očigledno trebati - drži Radman dodajući kako su Hrvati očigledno svjesni sve iznenadnijih preokreta prirode. Osvrnuo se Radman i na nove poslove stručnjaka nanomedicine, regeneracije, stvaranja novih organa i drugih srodnih poslova u medicini, no tu već vidi prepreke u razvitku znanosti i zapošljavanju. -Problem je s istraživanjem regeneracije, koja je zanemarena u usporedbi, recimo, s istraživanjem novih lijekova, a on je financijske prirode - od prvog se nitko neće obogatiti gdje se na najbolji način vide nehumane posljedice današnje “bolesne privrede”- kaže. Iako se bavi istraživanjem procesa prirodne molekularne medicine već 40 godina i još je nalazi fascinantnom - puno efikasnijom od standardne humane medicine, puno je pitanja koja vape za odgovorom, no za takva istraživanja nema novca, pa ni zaposlenja, barem ne kod nas - drži Radman.

Liste istraživanja Unije, ali i našega ministarstva znanosti najgora su usluga znanosti jer su motivirane kratkoročnim zaradama, a ne dobrobiti ljudi. - Ako prevencija ne bude moguća, ostaje popravak na nivou organa i stanica.Tu se već lakše vidi zarada, ali to je ipak drugi, a ne prvi izbor. Prvi je definitivno da ne bude potrebe za lijekovima i bolnicama no to opet nije u interesu farmaceutske industrije, ali je u interesu ljudi i država koje ne izlaze na kraj s proračunskim deficitima uzrokovanim rastućim troškovima moderne medicine - veli Radman. U nanoznanosti, s druge strane, vidi nekog pomaka u Hrvatskoj, kaže Radman, pa tako i kod zapošljavanja u struci s obzirom na to da će se u Splitu, u sklopu MedILS-a uskoro useliti prvi hrvatski centar za bio-nano-tehnologije kroz već definirane zajedničke projekte između biologa i fizičkih kemičara nanočestica.