Hrvatska uz Rumunjsku s najvećim rastom BDP-a u EU-u

Druga procjena Eurostata pokazala je da je BDP u 28 zemalja Europske unije u trećem tromjesečju porastao za 0,4 posto u odnosu na prethodno tromjesečje. Prema ovom pokazatelju najveći gospodarski rast (+1,4 posto) ostvarila je Rumunjska, a na drugom je mjestu Hrvatska (1,3 posto)

Statistički ured Europske unije objavio je u utorak drugu procjenu gospodarskog rasta zemalja Europske unije. U odnosu na drugo tromjesečje desezonirani BDP eurozone (EU19) porastao je za 0,3 posto, dok je za na razini 28 zemalja EU porastao za 0,4 posto.

U odnosu na isto razdoblje prošle godine desezonirani BDP eurozone porastao je za 1,6 posto, a u EU 28 rast je iznosio 1,9 posto, jednako kao u prethodnom tromjesečju.

Na razini cijele EU, promatrano po kvartalima, u ovoj je godini prisutno lagano dinamiziranje rasta na godišnjoj razini. Međutim, među članicama postoje znatna odstupanja pa se tako rast dinamizira u približno pola članica, a u nekima, poput Mađarske i Velike Britanije, rast na godišnjoj razini usporava.

Među europskim zemljama, najveći gospodarski rast rast u odnosu na drugo tromjesečje ostvarila je Rumunjska, a odmah iza nje je Hrvatska s rastom od 1,3 posto. Slijede Malta (1,1 posto), Litva (1,0 posto) te Poljska i Slovačka (0,9 posto). Najveći pad u promatranom razdoblju pretrpjela je Grčka (-0,9 posto), a slabljenje gospodarstva zabilježile su i Estonija (-0,5 posto), Finska (-0,5 posto) i Danska (-0,1%).

Ako se promatra kretanje BDP-a na godišnjoj razini, najveći rast bilježi Malta (5,6 posto), a s visokim stopama rasta mogu se pohvaliti i Češka (4,5 posto), Švedska (3,9 posto), Poljska (3,7 posto) te Slovačka i, Rumunjska (3,6 posto). Negativne stope rasta bilježe Grčka (-1,1 posto) i Finska (-0,2 posto).

Grčka se i dalje bori sa strukturnim reformama i visokom razinom zaduženosti, dok finsko gospodarstvo nije uspjelo nadoknaditi dobre izvozne rezultate Nokije i drvne industrije u pretkriznom razdoblju te nastavlja bilježiti pad vrijednosti izvoza.

Najveći je doprinos gospodarskom rastu Europske unije dala potrošnja kućanstava dok su investicije imale neutralan utjecaj. S druge strane, vanjskotrgovinska razmjena negativno je utjecala na rast jer je uvoz rasta brže od izvoza.