Hrvatska u vrhu europskih zemalja po plaćanju 'na crno'

U Hrvatskoj je lani čak osam posto zaposlenih dio ili cijelu plaću primalo na crno, stoji u istraživanju Eurofunda o neprijavljenom radu. Na razini cijele Europe lani je tri posto radnika dio ili cijelu plaću primalo na crno, što je dva postotna boda manje nego 2007. godine

Osam posto zaposlenih u Hrvatskoj lani je dio ili cijelu plaću primalo na crno. Kad se iz ukupnog broja zaposlenih maknu oni koji rade za državnu ili javnu službu, što znači da plaću primaju iz proračuna, onda tih osam posto znači da u kuverti dio ili cijelu plaću prima nešto više od 90 tisuća ljudi.

Ta brojka može se dovesti u odnos s brojem radnika koji su prijavljeni na minimalnu plaću i kojima, prije svega u malim tvrkama u privatnom sektoru, minimalac nije jedina plaća već im se dio primanja isplaćuje "ispod pulta" zaobilazeći tako poreze i socijalna davanja, stoji u istraživanju Eurofunda o neprijavljenom radu. Prema pokazateljima Porezne uprave u prvih sedam mjeseci ove godine prosječno je nešto više od 78 tisuća radnika bilo prijavljeno na minimalnu plaću, piše Novi list.

Na razini cijele Europe lani je tri posto radnika dio ili cijelu plaću primalo na crno, a u odnosu na istraživanje koje je Eurofound radio 2007. godine, broj radnika koji plaću dijelom ili u cijelosti zarađuju u sivoj zoni pao je za dva postotna boda. Jesu li se i u kojoj mjeri promijenili odnosi u Hrvatskoj kada je riječ o zaradi na crno, nije poznato jer u ranije istraživanje nije bila uključena.

No, s prošlogodišnjim udjelom od osam posto radnika koji dio zarade ili cijelu zarade na crno, Hrvatska je u samom vrhu europskih zemalja, a jedino Latvija ima viši udio radnika koji djelom zarađuju na crno (11 posto). Nešto niži udio od nas, sedam posto, bilježi se u Grčkoj, Rumunjskoj i Slovačkoj.

Koliko je Grčka poharana krizom proteklih godina, svjedoči i podatak da je to zemlja u kojoj je od 2007. godine do lani došlo do najvećeg rasta udjela radnika koji dio zarade privrede na crno i to za četiri postotna boda. Istovremeno, najznačajnije smanjenje bilježi se u Rumunjskoj (16 postotnih bodova), dok je za osam postotnih bodova udio smanjen u Bugarskoj. Latvija koja još uvijek ima izuzetno visok udio djelomičnog rada na crno od 2007. godine pomakla se nabolje za šest postotnih bodova.