Hrvatska u EU-u na dobitku prve dvije godine

Pristup Europske komisije u matematici potpore razvitku Hrvatske jednak je onome za 12 novih članica, a razlog prijelaznom razdoblju je apsorpcijska (ne)sposobnost zemlje. U prvoj godini će Hrvatskoj na raspolaganju biti 60 posto, a u drugoj 80 posto sredstava. Bude li u Uniji 2012., tijekom te i iduće godine Hrvatska će dobiti više od 2,2 milijarde eura iz EU-ova proračuna.

Deset godina članstva trebat će Hrvatskoj da se potpore poljoprivredi kroz direktna plaćanja iz fondova Europske Unije usklade s onima u starim članicama, a dvije godine od dana ulaska u zajednicu proći će do raspolaganja kompletnim iznosima za ruralni razvitak, ribarstvo i kohezijsku politiku. Po tretmanu Hrvatska se neće razlikovati od novih i najnovijih članica EU-a, njih 12.

Ovo je detalj iz komunikacije Europske komisije (EK) o financijskom paketu za pristupne pregovore s Hrvatskom. Riječ je o poglavlju koje se tradicionalno zatvara posljednje ili sa zadnjima, po pravilu istoga dana kada se, skupa sa završetkom pregovaračkog procesa, objavljuje datum ulaska zemlje u EU. Komisijin dokument naravno tek treba proći mišljenje država članica koje će unijeti i neke svoje primjedbe, a potom postaje predmetom pregovora s Hrvatskom. Financijski paket odnosit će se samo na sam kraj srednjoročnog proračuna EU-a, njegove zadnje dvije godine – srednjoročni proračun obuhvaća razdoblje od 2007. do 2013. godine, a Europska komisija je u dokumentu obradila 2012. i 2013. indirektno potvrđujući moguće datume i rokove u igri.

Ulazimo u zadnju fazu
Pozivajući se na uznapredovalu fazu pregovora, jednako kao i u prošlom krugu proširenja, Komisija je u komunikaciji naglasila da je finalna faza “pregovaračkog maratona” vrijeme kada se mora uskladiti sadržaj financijskog paketa. EK u prijedlogu opetovano naglašava “jednak tretman” Hrvatske i 12 novih članica. Drukčija će pjesma biti u novom proračunu EU-a – srednjoročje počinje 2014. i tek slijedi žestoka bitka za svaki euro, a ne samo za stavku i raspored sredstava. No, u slaganju novog proračuna sudjelovala bi i Hrvatska – kao punopravna članica EU-a.

EK u svojim dokumentima sustavno ističe da Hrvatska mora pojačati administrativne kapacitete. Mediji su puni priča o agencijama “koje ne rade ništa”. Sutra, u trenutku kada se pregovori budu završavali, sve te agencije, svi elementi sustava, od organiziranja transparentne strukture direktnih isplata poljoprivrednicima do uspješnijeg planiranja potrošnje proračunskih sredstava za potrebe cjeloživotnog učenja, na primjer – moraju uredno funkcionirati. Riječ je o poslu koji, očito je, neće imati stopostotni uspjeh jer i stare članice, kako pokazuje nalaz Nadzornog suda EU-a, nerijetko muku muče s ispravnom potrošnjom. Iako Komisija inzistira na jačanju kapaciteta i svojedobno je, prvi put u povijesti, zaledila sredstva pristupnih fondova ne bi li na taj način podučila Zagreb kako se treba brinuti o novcu za razvitak, proći će mnogo vremena i usput učinjenih grešaka prije nego što Hrvatska nauči efikasno planirati i potom trošiti. Stoga će apsorpcija sredstava u početku biti niža od optimalne (ona nije neizostavno maksimalna!).

Održivi rast
U poglavlju održivog rasta na Hrvatsku otpada 0,63 posto sredstava proračuna EU-a za 2012. i 2013. godinu. Ili, brojkama, od 14 milijardi eura u 2012. i 15 milijardi eura u 2013. godini Hrvatskoj je rezervirano 89,7 odnosno 97,5 milijuna eura. Metodologija izračuna je jednostavna, uzima u obzir populaciju koja u ključu daje polovinu, ostatak se odnosi na razinu BDP-a. Njome se određuje razina povećavanja raspoloživih sredstava iz fondova u proračunskom poglavlju održivog rasta, u koji spadaju i ulaganja u istraživanje i razvoj, program Erasmus i transeuropske energetske i prometne mreže.

Dvogodišnje razdoblje predloženo je za dio proračuna namijenjen hvatanju priključka s ostatkom EU-a. Kohezijski fondovi preuzeli su primat nad do sada nedodirljivom poljoprivredom te je tekući srednjoročni prporačun EU-a prvi u kojem je zajednička poljoprivredna politika manje podržana nego razvitak. Pristup EK-a u matematici potpore razvitku Hrvatske jednak je onome za 12 novih članica, a razlog prijelaznom razdoblju je apsorpcijska (ne)sposobnost zemlje.

U prvoj godini na raspolaganju je 60 posto, a u drugoj, posljednjoj godini ovog srednjoročnog proračuna, 80 posto sredstava. Predložena je i gornja granica iznosa strukturnih fondova, ona je precizno izračunata na 3,524 posto BDP-a Hrvatske, što znači da će u 2012. godini, vjerojatno prvoj godini članstva u EU-u, potpore iz proračuna EU-a za koheziju biti ograničene na 2,1 posto BDP-a odnosno na 2,8 posto BDP-a godinu kasnije. Temeljem toga izračunato je da će Hrvatskoj biti na raspolaganju 2,2051 milijarda eura u prve dvije godine članstva, odnosno ona će moći ishodovati 1,75 posto sveukupnih sredstava EU-a (ili 915 milijuna od 52,4 milijarde eura) u 2012. godini odnosno, s porastom gornje granice, 2,38 posto godinu dana kasnije (ili 1,28 milijardi od 54,1 milijarde eura za EU27).

Izdašna poljoprivredna politika
Mjere zajedničke poljoprivredne politike za podržavanje tržišta značile bi oko 45 milijuna eura potpore u prve dvije godine članstva plus po tri milijuna eura godišnje na ime aplikacije zdravstvenih mjera. Sveukupan iznos koji bi mogao biti izdvojen jest 18 milijuna eura u 2012. te 33 milijuna eura u 2013. godini. Jedna od rijetkih kategorija gdje će više novca biti ponuđeno u prvoj nego u drugoj godini članstva razumljivo je izgradnja institucija, za što se predlaže 4,6-postotni udjel Hrvatske u 2,1 milijardi eura ili, konkretnije, 97,4 milijuna eura 2012. Godinu kasnije udjel namijenjen Hrvatskoj pao bi na tri posto ili 72,2 milijuna eura iako se u proračunu EU-a planira povećati sveukupni iznos u toj godini na 2,3 milijarde eura. Novi jezik u EU-u, hrvatski, opteretit će zajednički proračun sa 122 milijuna eura u prve dvije godine članstva. Ili, brojkama, 0,52 posto, što iznosi 45 milijuna eura (prema 8,6 milijardi za cijeli EU).

Sve u svemu, Hrvatskoj bi bilo rezervirano 1,06 posto proračunskih sredstava EU-a u prvoj godini članstva (ili 1,561 milijarda eura) odnosno 1,32 posto proračuna EU-a u drugoj godini (2,007 milijardi eura). Sam unos Hrvatske u zajednički proračun predviđen je na 609 milijuna eura u prvoj i 647 milijuna eura u drugoj godini članstva. Komisija je, da bi uvjerila članice kako u zajednicu ne ulazi još jedan konzument zajedničkog novca, dala i procjenu da bi u slučaju punog pristupa Hrvatske svim fondovima – umjesto dvogodišnjih i desetogodišnjih faza - nova članica stajala zajednički proračun 2,6 milijardi eura u dvije godine ili 1,7 posto sveukupnog proračuna.