Hrvatska pošta otpušta još 1.000 radnika

Na predstavljanju Programa restrukturiranja Hrvatske pošte od 2013. do 2018. godine, Alen Premužak, predsjednik uprave HP-a, najavio je otpuštanje nešto više od tisuću izvršitelja poštanskih usluga, koliko je analizom ustanovljeno da postoji viška radnika u tom glomaznom sustavu. Proces otpuštanja i zbrinjavanja viška radnika vršit će se u dogovoru sa socijalnim partnerima, a trebao bi trajati između osam i 12 mjeseci.

U protekle dvije godine HP je otpustio dvije tisuće radnika kojih je trenutno 10.600, na čemu je tvrtka 'uštedjela' preko 200 milijuna kuna. 'U ukupnim troškovima kompanije trošak zaposlenika iznosi 70 posto, dok je, primjerice, u HEP-u taj postotak 17 posto. Hrvatska je u Europi šesta zemlja po uspješnosti smanjenja zaposlenika, a u sektoru u kojem digitalna komunikacija predstavlja problem za klasične poštanske usluge i time se kompanijama smanjuju prihodi, otpuštanja su nužna', objasnio je Premužak.

Hrvatska pošta, za razliku od prošle godine, kada je ostvarila dobit od 17 milijuna kuna, ove godine očekuje gubitak u iznosu od 30 milijuna kuna, što je posljedica smanjenja tržišnog udjela. Premužak smatra da HAKOM, kao regulatorska agencija, nije zaštitio HP-ovo pravo na monopol na području dostave univerzalnih pošiljaka do 50 grama, na što ima pravo jer ima obveze koje alternativni operateri nemaju. Zbog kršenja rezerviranog područja HP je u navodno u dostavi pisama do 50 grama izgubio 700 milijuna kuna. Stoga je tvrtka pokrenula dva žalbena postupka prema HAKOM-u, za upadanje konkurenata na rezervirano područje.

Od 1. siječnja poštansko tržište, koje se procjenjuje na 1,6 milijardi kuna, ima obvezu liberalizacije, pri čemu će HP konkurentima morati omogućiti pristup mreži. Prošlog tjedna Sabor je izglasao novi Zakon o poštanskim uslugama, u skladu s europskim smjernicama. S obzirom na to da će i nakon liberalizacije prema europskoj zakonskoj direktivi HP morati imati 942 poštanska ureda (sada ih je 1.040) i da kao nacionalni operater mora poštivati još neke obveze, u planu je osnivanje kompenzacijskog fonda u koji će svi operateri morati uplaćivati pet posto prihoda kao kompenzaciju za obvezne troškove, no taj iznos neće biti dostatan, pa se očekuje dodatna injekcija iz državnog proračuna.

'U svim europskim zemljama prije liberalizacije tržišta nacionalni operateri su držali 100 posto tržišta rezervirane pošte, a i nakon liberalizacije njihov udio je dominantan, kao u, primjerice, Švedskoj, gdje iznosi 89 posto. I sve europske vlade podržavaju i sufinanciraju nacionalnog operatera. Core biznis poštanskih tvrtki se mijenja, predviđanja govore da će one do 2020. godine izgubiti 50 posto prihoda.

Morat ćemo nadomjestiti trajno izgubljene usluge i pronaći nove tržišne segmente. Očekujemo rast paketnog biznisa koji je posljednjih godina u opadanju, a online prodajom će rasti te nove prilike u platnom prometu. Uskoro ćemo klijentima ponuditi i uslugu printanja računa kako bi dobili cjelovitu uslugu te očekujemo bolju povezanost s financijskim i osiguravajućim kućama kojima možemo ponuditi vlastitu prodajnu mrežu', najavio je Premužak.

U narednih pet godina HP planira investicije od oko 900 milijuna kuna, od čega 70 milijuna u nove poslove, 400 milijuna za održavanje stabilnosti poštanskog biznisa te 407 milijuna kuna u novi sortirni centar koji bi se uskoro trebao graditi u blizini Zračne luke Zagreb. HP je oformio i tim koji se bavi isključivo nekretninama, pa je u najavi i preseljenje radnika iz dvije atraktivne lokacije u središtu Zagreba na mjesto sortirnice, a nekretnine bi se iznajmljivale ili prodale. Prema novom planu, na području Hrvatske postojala bi dva sortirna centra, u Zagrebu i Splitu.