Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

20 Ruj 2010

Hrvatska - porezna oaza za strane nautičare

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Ivan Smirčić  

Hrvatska - porezna oaza za strane nautičare

Procjenjuje se da je u Hrvatskoj 30.000 plovila pod stranom zastavom koja nisu platila porez ni u jednoj zemlji Europske unije. Hrvatska im je trenutačno porezna oaza, kaže Roko Vuletić, dopredsjednik Udruge nautičkog sektora HUP-a. Nakon ulaska Hrvatske u EU, vlasnici plovila morat će platiti porez u nekoj od zemalja Unije, a to neće biti Hrvatska u kojoj je PDV viši nego drugdje, dodaje. Podsjeća na primjer Malte koja je ulaskom u EU osigurala privremeni PDV za plovila od šest posto, pa su svi građani Unije koji su tamo imali brodove posegnuli za malteškom zastavom i platili PDV. Kad bi Hrvatska iskoristila tu mogućnost, i to s PDV-om od 10 posto, u državni bi se proračun jednokratno slilo 150 milijuna eura.

Osim toga, manja potražnja brodica za sport i razonodu, recesija, strah od investiranja i povećanja nekih troškova u proizvodnji, hrvatsku su malu brodogradnju doveli u tešku situaciju. Kako je Vjesniku rekao predsjednik Udruženja male brodogradnje pri HGK Boris Vukušić, visoke trošarine na takva plovila, koje su bile na snazi od kolovoza prošle godine do veljače ove, snažno su utjecale na taj segment brodogradnje, no njihovim smanjenjem situacija se ipak popravila i to za desetak posto. »Najgore je najmanjim proizvođačima plovila. Oni su najviše pogođeni krizom, jer je upravo za plovilima koje proizvode potražnja najviše pala«, kaže Vukušić. Dodaje da je nekoliko većih proizvođača - SAS Vektor, Montmontaža Greben i Pičuljan - u boljoj situaciji jer proizvode plovila za MUP za schengensku kontrolu granice. Smatra da se sektoru treba pomoći poticajima i češćim izlaskom na sajmove.»Bar 60 do 70 posto današnjih malih brodograditelja trebalo bi 50 posto svoje proizvodnje izvoziti, što bi u europskim razmjerima bila sitnica jer kad se pogleda koliko izvoze Poljska, Turska, Francuska i Italija, onda bi se za nas našlo tržište za plasman barem njih stotinjak«, ističe Vukušić. O problemima male brodogradnje govorilo se na forumu u sklopu nautičkog sajma Adriatic Boat Show u Šibeniku.

Rečeno je da nautički sektor stagnira i zbog recesije i zbog previše propisa i nameta, a prodaja plovila pala je za čak 90 posto. Roko Vuletić objašnjava da stagnaciju u tom sektoru uzrokuje PDV od 23 posto i preskupe koncesije. Naša konkurencija u Italiji, Sloveniji i Crnoj Gori intenzivno gradi marine praktički za goste koji će ploviti hrvatskim dijelom Jadrana, kaže i dodaje da najveći trošak nautičari rade tamo gdje im je vez, a ne tamo gdje plove, pa smatra da treba poraditi na »ubiranju« visokog prinosa na položajnu rentu.


Komentari članka

Vezani članci

MojPosao objavio iznos prosječne plaće s dodacima u prvom kvartalu 2026.

17.04.2026.

U Hrvatskoj je prosječna mjesečna neto plaća, s uračunatim dodacima, u prvom ovogodišnjem kvartalu iznosila 1.609 eura, što je dva posto više nego u prethodnom tromjesečju i devet posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, podaci su servisa Moja

DZS potvrdio lošu prognozu: Inflacija u Hrvatskoj ubrzala rast

17.04.2026.

Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u ožujku 4,8 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u četvrtak Državni zavod za statistiku (DZS), čime je inflacija osjetnije ubrzala na godišnjoj razini.

Poskupjela potrošačka košarica, evo i koliko

17.04.2026.

Osnovna prehrambeno-higijenska potrošačka košarica koja obuhvaća 51 najnužniji proizvod, u ožujku je koštala 489,53 eura, što je 3,55 eura više u odnosu na veljaču, pokazuje mjesečno istraživanje portala za usporedbu cijena Koliko.HR, u suradnji s Hrvatsk

Kraći radni tjedan još uvijek nije realna opcija

17.04.2026.

Puno radno vrijeme u Hrvatskoj iznosi 40 sati tjedno, najčešće raspoređenih na osam sati dnevno tijekom pet radnih dana, navodi Zakon o radu. Po broju stvarno odrađenih sati Hrvatska se redovito svrstava u sam vrh Europske unije, no pojedine zemlje biljež

Prosječna plaća s dodacima u prvom kvartalu 2026. premašila je 1.600 eura

17.04.2026.

U Hrvatskoj je prosječna mjesečna neto plaća, s uračunatim dodacima, u prvom ovogodišnjem kvartalu iznosila 1.609 eura, što je dva posto više nego u prethodnom tromjesečju i devet posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, podaci su servisa Moja

Tag cloud

  1. 2847 članka imaju tag turizam
  2. 2703 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2003 članka imaju tag financije
  6. 1560 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1650 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1387 članka imaju tag ict
  10. 1330 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1072 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 868 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 491 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 497 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 511 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke