Hrvatska po zapošljavanju mladih među najlošijima u Europi

Stopa nezaposlenosti mladih između 15 i 24 godine u velikom je porastu u svim zemljama Europe, čak pet milijuna mladih nezaposleno je u EU-27.

Nakon što je tri godine padala, stopa nezaposlenosti od prvog tromjesečja 2008. kontinuirano raste u svim zemljama Europe, no najbrže kod mladih i to je ono što još više zabrinjava analitičare. Tako je u prvom tromjesečju ove godine stopa nezaposlenosti mladih iznosila 18,3 % u EU-27, dok je ukupna stopa nezaposlenosti bila 8,2%.

U samo godinu dana nezaposlenost mladih povećala se sa 14,6 % na 18,3%, što je izuzetno veliko povećanje za 3,7 postotnih bodova. U isto vrijeme, ukupna stopa nezaposlenost porasla je za 1,5 postotni bod, sa 6,7% na 8,2%.

U zemljama EU-27 ukupna stopa nezaposlenosti kreće se u rasponu od najmanje 2,9% u Nizozemskoj do najveće 16,5% u Španjolskoj. U prvom tromjesečju 2009. stopa nezaposlenosti mladih kretala se od najmanje u Nizozemskoj 6% do najveće u Španjolskoj 33,6%.

U svim zemljama članicama EU-27 u zadnjih godinu dana raste stopa nezaposlenosti mladih, izuzev Bugarske. Najveći porast imaju Baltičke zemlje koje bilježe i najveće padove BDP-a u prvom dijelu ove godine. Tako je stopa nezaposlenosti mladih porasla u Latviji sa 11 % iz prvog tromjesečja 2008. godine na 28,2% u prvom tromjesečju 2009. U istom tom razdoblju u Estoniji je zabilježen porast sa 7,6% na 24,1%, a u Mađarskoj s 19,5% na 24%.

Hrvatska ima jednu od najvećih stopa nezaposlenosti mladih ljudi u Europi koja je još u prvom tromjesečju 2008. iznosila 25,1%, da bi se nakon godinu dana povećala na 26,4%. Veću stopu od Hrvatske imaju samo Španjolska i Litva.Od novih članica EU jedino Slovenija i Češka bilježe puno manje stope nezaposlenosti mladih te tako odskaču od trendova u ostalim manje razvijenim zemljama Evrope.

Očekuje se daljnje povećanje nezaposlenih mladih u Hrvatskoj jer je ove godine prestala potpora zapošljavanju mladih bez iskustva. Naime, Hrvatski zavod za zapošljavanje prestao je provoditi mjeru sufinanciranja zapošljavanja mladih osoba do 25 godina života bez srednjoškolskog obrazovanja i radnog iskustva, odnosno mladih do 29 godina života sa srednjoškolskim ili visokim obrazovanjem bez radnog iskustva.

Preko 32 milijuna kuna osiguranih u ovogodišnjem proračunu za sufinanciranje novog zapošljavanja povučeno je. Trećim rebalansom proračuna taj je novac preraspodijeljen u fond iz kojeg će se financirati potpora tvrtkama koje se odluče skraćivanjem radnog vremena spašavati radna mjesta. Za tu je namjenu, naime, osigurano 200 milijuna kuna, a osim naknada za nezaposlene nastradale su i ostale mjere aktivne politike zapošljavanja.