Hrvatska ostala zacementirana u 2007. godini

Nimalo optimistične vijesti stigle su iz Hrvatskog zavoda za statistiku – industrijska proizvodnja u siječnju ove godine pala je za 4,9 posto u odnosu na siječanj 2011. godine i taj podatak sugerira da će se u Hrvatskoj i u prvom kvartalu ove godine nastaviti pad BDP-a s kraja 2011. godine.

Da stvar bude gora pad industrijske proizvodnje u siječnju dogodio se na ionako urušenu osnovicu, odnosno na siječanjsku proizvodnju iz 2011. godine koja je već pala za 6,7 posto u odnosu na 2010. godinu. Ni to nije sve jer je najveći pad industrijska proizvodnja doživjela u siječnju 2009. godine kad se strmoglavila za 14 posto u odnosu na 2008. godinu. – Prvi podaci o industrijskim kretanjima govore da bi pad BDP-a u prvom kvartalu mogao biti od dva do tri posto i da bi bilo kakav rast u ovoj godini za Vladu mogao biti nedostižan, prognozira ekonomski analitičar Željko Lovrinčević. Ističe da ipak treba sačekati podatke o potrošnji iz kojih će se onda vidjeti i kakvo će biti punjenje proračuna. Lovrinčević ističe da zbog rasta cijena u prvom tromjesečju možda neće biti problema s ostvarenjem planova o prihodima od PDV-a, ali da bi proračun mogao zapasti u krizu kad je u pitanju prikupljanje doprinosa zbog sve većeg pada zaposlenosti. Ako se i u ovoj godini ne dogodi rast, Hrvatska će ostati barem nominalno »zacementirana« negdje u 2007. godini, kad je njezin BDP po glavi stanovnika također bio nešto veći od 13 tisuća dolara. Povratak pet godina unatrag ne čini se tako strašan, jer 2007. godina iz sadašnje perspektive ne izgleda tako loše, ali problem je što BDP po glavi stanovnika jedina sličnost koju imaju Hrvatska iz 2012. i Hrvatska iz 2007. godine. S istim ostvarenjem kao i 2007. godine, kad je gospodarstvo raslo po stopi od 5,6 posto, Hrvatska danas na leđima ima 14 milijardi eura , ili 105 milijardi kuna veći vanjski dug koji je narastao na 47 milijardi eura. Uz to javni dug države dvostruko je veći i dosegnuo je 160 milijardi kuna, pa samo kamate godišnje koštaju oko osam milijardi kuna. Sve to je puno teže plaćati ako država stvara istu vrijednost kao i prije pet godina kad su obveze bile puno manje. Taj puno veći teret danas nosi sto tisuća zaposlenih manje, a na Zavodu za zapošljavanje je 81 tisuća nezaposlenih više. Uz to Hrvatska ima i 110 tisuća umirovljenika više nego 2007 godine i isplata njihovih penzija godišnje košta sedam milijardi kuna više nego u 2007. godini, što je rast za jednu petinu, pa je između ostaloga i zbog toga proračun rastao za 15 milijardi kuna. Tako više od 35 posto svega što Hrvatska godišnje stvori ode u državnu potrošnju, a svaka deseta kuna koju proizvede gospodarstvo potroši se na isplatu mirovina. Na prvi pogled čini se da je jedina svijetla točka prosječna neto plaća koja je u tih pet godina rasla za 600 kuna, ali građani Hrvatske zapravo nemaju više novca niti veći standard. Od 2007. godine to je povećanje »pojela« inflacija koja je bila između dva i tri posto, rast kamata zbog kojih su rate kredita porasle i više nego što je rasla prosječna plaća.

Uz to zarada je opterećena i puno većim porezom na potrošnju, jer je PDV sa 22 posto u 2007. godini skočio prvo na 23 posto u 2009. godini, pa onda s početkom ovog mjeseca na 25 posto. Država je odlučila i da će građani kroz dopunsko osiguranje plaćati u prosjeku 80 kuna više za zdravstveni sustav. Tako je iz sadašnje perspektive prosječna plaća iz 2007. godine od 4.900 kuna puno veća od današnje koja iznosi oko 5.500 kuna.