Hrvatska okreće leđa metalurgiji

Brazilski izvoznik željezne rudače Vale samo je u posljednje dvije godine u nekoliko brodogradilišta naručio novu flotu od čak 34 broda po cijeni između 103 i 116 milijuna američkih dolara. I taj podatak svjedoči o sve većoj potražnji za brodovima tzv. bulkerima za prijevoz rasutog tereta koji se iz Južne Amerike, posebice iz Brazila, sve više izvozi na golemo azijsko tržište.

Svjetskim morima i oceanima danas plovi flota teretnih brodova kojima će se uskoro pridružiti više od 680 bulkera velike tonaže. Unatoč globalnoj krizi i recesiji iz kojih su neke zemlje svijeta počele izlaziti, potražnja za čelikom ne smanjuje se. Potvrđuje nam to i Ilija Mamuzić, predsjednik Hrvatskog društva metalurga, koji kaže da su se nastavili trendovi pojačane trgovine, te da se sve više zemalja svijeta okreće metalurgiji od koje je Hrvatska gotovo okrenula leđa. Nastavlja se proces okrupnjavanja čeličana što je rezultiralo pojavom gigantskih tvrtki, dok se one manje koje uspijevaju opstati, specijaliziraju. Kina i dalje bilježi procvat proizvodnje čelika i drži lidersku poziciju koju potvrđuju podaci o godišnje proizvedenih više od 570 milijuna tona. Slijedi je Indija, a visoki rast ostvarili su i Turska i Iran. Istodobno, posljednjih godina zbog globalne krize nema rasta u SAD-u, Njemačkoj i Japanu. Za razliku od Azije, zemlje Unije i dalje bilježe skromnu proizvodnju od oko 139 milijuna tona koliko je iznosila 2009., dok je u svijetu tada proizvedeno 1,119 milijardi tona. Gotovo ista razina proizvodnje zadržala se i u prošloj godini, uvjerava nas Mamuzić. Padu proizvodnje čelika u Europi posebno su pridonijele Češka, Mađarska, Poljska, Slovačka... I dok zemlje nižeg standarda odustaju iz različitih razloga od svojih čeličana, visoko razvijene poput Švicarske i Austrije sve se više okreću metalurgiji. Austrija koja ima nešto više od 7 milijuna stanovnika, bilježi godišnju proizvodnju od 6,5 milijuna tona čelika. U Hrvatskoj se proizvodnja čelika zadnjih godina svela na dvije tvrtke, od kojih je jedna već dulje u blokadi i ozbiljno joj prijeti stečaj. Čeličana CMC-a u Sisku koja ima godišnji kapacitet 450 tisuća tona, lani je proizvela oko 103 tisuće tona čelika i 61 tisuću tona bešavnih i drugih cijevi. Sisačka željezara jedina je čeličana u državi koja se uspjela osoviti na noge nakon što je američko-švicarski ulagač (Commercial Metals Compasny) u obnovu uložio oko 65 milijuna američkih dolara.

Splitskoj željezari ozbiljno prijeti stečaj. Radnici i sindikat bore se za otpremnine, no i dalje se čeka strateški partner koji bi nastavio proizvodnju. C.I.O.S. koji se bavi preradom otpada, navodno je zainteresiran za tu tvrtku, ali konkretnih poteza dosad nije bilo. Još nisu sređeni ni odnosi s poljskim Zlomexom od kojeg država potražuje 82 milijuna kuna. Tek je nezatno bolja situacija u regiji. Aktivne su, doznajemo, željezare u Zenici, Skopju i Smederevu.