Hrvatska mora mijenjati paradigmu obrazovanja

Cjeloživotno obazovanje mora postati temelj svakog obrazovanja ako društvo misli napredovati – istaknuo je Goran Radman, dekan veleučilišta Vern na javnoj tribini 'Poduzetništvo i obrazovanje' koja se održala u Zagrebu u organizaciji časopisa Banka.

Profesor Radman je također istaknuo kako Hrvatsko društvo na svim razinama, institucionalnoj i individualnoj, mora raditi na tome da obrazovanje za rad postane općeprihvaćena paradigma, prije svega u sustavu školstva a potom i u društvu. Obrazovanjem za rad svaki se pojedinac priprema za samozapošljavanje, ali on u isto vrijeme mora biti sposoban zaposliti se kod nekog drugog poslodavca ako osjeća da nema dovoljno inicijative za pokretanje vlastitog posla. Akademsko, odnosno elitno obrazovanje mora također biti dostupno svima, ali prije svega treba biti namijenjeno onim pojedincima koji za takvo obrazovanje imaju sposobnosti – rekao je Radman i dodao kako dosadašnji Humboldtov sustav priprema svakog studenta za znanstvenu karijeru a ne za tržište rada.

Osim toga, Radman je pred 50-ak okupljenih kazao kako obrazovanje za poduzetništvo predstavlja poziv i za novu paradigmu prema radu, odnosno da bi takvo obrazovanje trebalo stvoriti svijest u društvu o poduzetnicima kao pokretačima ekonomije i društva u cjelini. Naime, prema njegovim riječima danas se poduzetnici percipiraju kao zanatlije i obrtnici, dok je suština sasvim suprotna. Poduzetnici se nalaze u svim strukturama društva. Izvršni direktor Instituta za razvoj obrazovanja Ninoslav Šćukanec smatra kako je akademska mobilnost potrebna za razvoj poduzetništva u cjelini. Korist se prije svega može vidjeti na institucionalnoj razini jer studenti koji dio obrazovanja provedu u inozemstvu vide razliku od svoje matične institucije te po povratku kući podižu razinu vlastitog fakulteta, iskustvo studiranja donosi im individualne kvalitete i naposljetku postoje i velike društvene koristi jer se studenti u inozemstvu susreću sa raznim kulturama te se na taj način uče multikulturalnosti i toleranciji – rekao je Šćukanec.

Najzanimljivija zemlja za odlazak na studijsku godinu je SAD gdje odlazi 20 posto svih studenata u svijetu koji sudjeluju na raznim studentskim razmjenama, dok zemlje koje su uvele bolonjiski sustav studiranja imaju razmjenu studenata u razini od sedam posto. Hrvatska po tom pitanju stoji katastrofalno loše, odnosno godišnje manje od jedan posto studenata sudjeluje u studentskim razmjenama dok na naša Veleučilišta i Sveučilišta dolazi svega 320 studenata godišnje što je manje od 0,01 posto od ukupnog broja studenta.