Hrvatska koristi samo 4% obnovljivih rezervi pitke vode

Hrvatska je po rezervama vode na visokom petom mjestu u Europi, a 42. u svijetu, pa je pitanje kako to prirodno bogatstvo što bolje očuvati, ali i iskoristiti. No, dok se svi slažu kako je nužno velikim ulaganjima u gradnju sustava odvodnje i uređaje za pročišćavanje otpadnih voda te drugim mjerama zaštite okoliša sačuvati hrvatsku 'naftu 21. stoljeća' puno je teže postići konsenzus o tome kako od nje izvući što više koristi.

Naime, mnogi (od udruga za zaštitu okoliša do Crkve) s razlogom strahuju od opasnosti da eventualna privatizacija vodoopskrbnih tvrtki i davanje prevelikih koncesija za crpljenje i prodaju pitke vode možda u budućnosti dovede do njezine previsoke cijene, ili čak nestašice kao što se to dogodilo u nekim drugim državama. No, za to zasad, prema riječima stručnjaka, nema opasnosti jer postojeći propisi ne dopuštaju privatizaciju, a količine vode su više nego dovoljne ne samo za postojeće, nego i za puno veće potrebe u budućnosti. Naime, prema riječima generalnog direktora Hrvatskih voda Jadranka Husarića, hrvatske rezerve obnovljive pitke vode procijenjene su na 9,2 milijardi prostornih metara, od čega se godišnje koristi samo oko 400 milijuna, što je manje od četiri posto. Zato nije ni čudo da se u predizbornom programu vladajuće stranke pojavio plan da se izvozom samo jedan posto raspoložive pitke vode u bogate arapske i sredozemne zemlje, gdje vode nedostaje, navodno zaradi čak 1,5 milijardi kuna, pa su, prema njihovim riječima, o prodaji vode već neslužbeno razgovarali s Izraelom, Ciprom, Kuvajtom i Katarom. Voda bi se crpila iz rijeka koje se ulijevaju u Jadran i u tankerima se prevozila u zainteresirane zemlje. Pojavila se i mogućnost da bi Hrvatska u zamjenu za vodu mogla dobiti i naftu. No, nadležni ministar Božidar Pankretić i Husarić napominju da prije bilo kakvih sličnih komercijalnih projekata treba detaljno stručno analizirati njihov utjecaj na okoliš i zalihe vode kako bi se izbjegle bilo kakve negativne posljedice. Kako je voda nacionalno bogatstvo, o takvim eventualnim poslovima bi, ako postoji državni interes, na temelju stručnih analiza trebao odlučivati Sabor, dodaje Husarić.

Inače, ulaganja u vodno gospodarstvo u ovoj će godini doseći tri milijarde kuna, istaknuo je na konferenciji za novinare povodom 135 godina organiziranog upravljanja vodama u Hrvatskoj potpredsjednik Vlade i ministar Božidar Pankretić.