Hrvatska – kamatna meka

RIJEKA – Pravi rat za depozite koji se već neko vrijeme vodi među hrvatskim bankama, potaknuo je i sve više stranaca da svoj novac oročavaju u Hrvatskoj.

Hrvatske banke su, naime, specifikum europskog bankarstva po tome što su u uvjetima općeg smanjenja kamata na kredite, svoje povećavale, no paralelno su zbog velike potražnje za novcem i kamate na depozite znatno rasle.

A što su, očito »nanjušili« i stranci koji su krenuli stavljati novac na račune u hrvatskim bankama. Najočitiji je primjer novog trenda onaj iz Erste banke u kojoj je samo u srpnju štednja stranih državljana povećana za čak 50 posto.

A ukupni su depoziti građana u ovoj banci rasli za pet posto u odnosu na lani što ukazuje na deset puta veći rast štednje stranaca u odnosu na ukupan rast štednje. Kako doznajemo u ovoj banci, najveći rast se bilježi upravo u regijama koje su najbliže zapadnoeuropskim susjedima – u Primorsko-goranskoj županiji te u Istri. Stranci svoj novac u Hrvatskoj mogu oročavati pod istim uvjetima kao i hrvatski državljani s time da su im depoziti osigurani do razine od 400 tisuća kuna.

Visoke kamate na štednju, pa očito i doza povjerenja u banke u Hrvatskoj (a koje su ionako gotovo sve u rukama stranih vlasnika) dovela je na mala vrata do rasta interesa stranih štediša za onime što im po tom pitanju pruža Hrvatska.

I to, dakle, iz razloga što su se banke, koje su se ranije najviše financirale kroz zaduživanje u inozemstvu, sada okrenule izvorima na domaćem tržištu pa tako i štednji. Zaoštrena konkurencija dovela je do jakog rasta kamata pa se tako događa da su i u istim grupacijama kamate na hrvatskom tržištu više. A iako su kamate na kunske depozite i dalje najviše, u nekim su se aranžmanima i one na eure jako približile kunskima pa se penju i do nekih 7 posto. U Erste banci i stranci mogu računati na kamatu od 2 i pol do 6 posto (ovisno o dužini oročenja i visini oročenih sredstava) za eure, ili pak dio 7 posto za takozvanu aktivnu štednju uz fiksnu kamatnu stopu.

A da su se banke u Hrvatskoj polako počele prilagođavati dolasku stranih klijenata pokazuje i činjenica da u Ersteu, primjerice, promo letke tiskaju na – pet jezika. Značajan rast devizne štednje tijekom ljetnog perioda, ove godine su zabilježili i u Privrednoj banci Zagreb (PBZ) u kojoj ipak navode kako je ljeto općenito vrijeme rasta štednje u stranoj valuti, čemu uvelike pridonosi i prihod od turizma. Stoga u ovoj banci pak kažu da se devize ovog ljeta najviše oročavaju u primorskim županijama, iako devizna štednja raste u svim regijama. No, i ondje je porastao udio štednje stranih fizičkih osoba, i to mahom državljana susjednih država.

Rast stranih depozita prisutan je i u drugim bankama, no postoje razlike. U Raiffeisen banci tako navode da su u posljednjih godinu dana imali rast štednje stranaca, ni ipak ne toliko izražen, dok su u Zagrebačkoj banci na naš upit odgovorili kako nema značajnijeg pomaka u trendu oročavanja štednje stranih fizičkih osoba čak ni kod posebne ponude takozvane favorit oročene štednje. U Zagrebačkoj banci, međutim, napominju kako i hrvatski građani preferiraju štednju u devizama, a najmilija valuta za oročavanje je – euro.

A prema najnovijem Investicijskom barometru GfK Europljani u globalu trenutno ipak kod štednje najviše preferiraju sigurnost, a ne prinos.

Prema ovom istraživanju, ukupno 91 posto građana Zapadne Europe preferira investiranje s malom stopom rizika. Isti taj podatak za zemlje Centralne i Istočne Europe iznosi 84 posto a za SAD je 81 posto. Oročena štednja je tako postala omiljeni modus investiranja sredstava pa se tako na štednju u bankama dana odlučuje čak 60 posto Europljana, dok je prije dvije godine tek 43 posto oročavalo svoj novac. Samo u Njemačkoj je je postotak štediša porastao za 15 posto.

A dok je bez štednje za »crne« dane u Europi tek dva posto ispitanih, bez »kriznog fonda« je nevjerojatnih 62 posto građana Centralne i Istočne Europe, pokazuje istraživanje GfK.