Hrvatska je dosadna i zato turisti malo troše

Većina gostiju Hrvatsku doživljava kao zemlju odmorišnog pasivnog turizma, ustvrdila je Sandra Čorak, ravnateljica Instituta za turizam, na okruglom stolu o trendovima potrošnje stranih gostiju u organizaciji kartičarske kuće Visa.

Kako bi se goste potaklo na veću potrošnju, posebno u segmentu zabave, kulture, šopinga i ostalih sličnih sadržaja, ona predlaže, da se dio novca koji se sada ulaže na izgradnju novih hotela usmjeriti na jačanje atraktivnosti ponude. 'Iskorištenost postojećih hotelskih kapaciteta samo je oko 40 posto tijekom godine. Daljnjim ulaganjem u smještaj potiče se još veća sezonalnost turizma. Potrebniji su nam tematski parkovi i novi muzeji', istaknula je Čorak. Prošle godine turisti su na našoj obali, prema istraživanju Instituta za turizam, u prosjeku dnevno trošili 59 eura od čega je većina odlazila na usluge smještaja i prehranu. Iako je više od 70 posto odlazilo u šoping, potrošili bi samo jedan do tri eura. Na loše strukturiranu potrošnju turista ukazuju i podaci Vise. Lani su turisti putem te kartice u Hrvatskoj potrošili 829,1 milijun dolara što je rast od sedam posto u odnosu na 2009. godinu. Najbolji potrošači bili su, što je bilo i za očekivati, turisti iz bogatijih zemalja. Na prvom mjestu su Nijemci sa 80,7 milijuna dolara, nakon njih slijede gosti iz Velike Britanije i Italije. Na dnu ljestvice su Poljaci i Česi. Najveći pad u prošloj godini u odnosu na 2009. zabilježili su Talijani. Oni su s prvog mjesta pali na treće smanjivši potrošnju za gotovo osam milijuna dolara. No za isti iznos lani su darežljiviji bili Norvežani. Turisti su najviše putem kartice Visa potrošili plaćajući smještaj (145,8 milijuna dolara) i benzin (61,3 milijuna dolara). Oko 55 milijuna dolara, rast od čak 14 posto, potrošili su kupujući kruh, vino i žestoka pića, igračke i u knjižarama.

Supermarketi su također zabilježili rast od pet posto i njima su gosti 'ispeglali' karticu za 33,9 milijuna dolara. Tek nakon svega navedenog slijedi kategorija izleta i zabave koja je čak lani pala u donosu na 2009. za jedan posto, sa 33,7 milijuna na 33,3 milijuna dolara.