Hrvatska ima bolji kreditni rejting, evo što to znači za poduzeća i građane

Agencija Standard & Poor’s (S&P) podigla je u petak rejting Hrvatske s ‘BB’ na ‘BB+’, uz stabilne izglede. Od tri vodeće svjetske agencije, S&P je druga koja je Hrvatskoj povećala rejting. U siječnju je Fitch povećao kreditni rejting za jedan stupanj, što je bilo prvo povećanje rejtinga Hrvatske od 2004. godine.

Od tri vodeće svjetske rejting agencije, sada S&P i Fitch drže hrvatski rejting jedan stupanj ispod investicijske razine, a Moody’s dva stupnja ispod. Pritom sve tri agencije izglede drže stabilnima.
I dalje u junk razredu

Ekonomski analitičari Milan Deskar i Ivica Brkljača, s kojima smo razgovarali o značenju dizanja kreditnog rejtinga (koji je još uvijek u špekulativnom, tzv. junk razredu), složili su se kako je odluka S&P-a očekivana. Razlozi leže u značajnom poboljšanju fiskalne pozicije, povećanju fiskalnog prostora i boljih makroekonomskih pokazatelja.

“To se najbolje vidi iz kretanja spreada i CDS-a na hrvatske državne obveznice koji su u posljednjih godinu dana značajno smanjeni, što je već dovelo do pada dugoročnih prinosa na hrvatske državne obveznice na povijesni minimum”, rekao nam je Deskar.

Dodaje kako je i slučaj Hrvatske pokazao poznatu pravilnost da odluke rejting agencija kaskaju za tržištima. Tržišta, naime, sve relevantne informacije prepoznaju puno prije agencija, pa se ne očekuje da će ova odluka imati značajan utjecaj na kretanje prinosa.

Brkljača: Smanjenje premije rizika, koja se ugrađuje u cijenu zaduživanja, omogućit će da kamatne stope na kredite građanstvu i poduzećima u Hrvatskoj duže vrijeme ostanu niske.

“Investitori u hrvatski dug su i prije službenih potvrda od strane kreditnih rejting agencija procijenili da se rizičnost Hrvatske smanjuje. Već neko vrijeme hrvatske obveznice nose osjetno niži prinos nego rumunjske, poljske ili mađarske obveznice, iako Hrvatska i dalje (i nakon ovog podizanja) jedina ima ne-investicijski rejting”, podsjeća Brkljača.

Podsjećamo, CDS je financijski instrument kojim se investitoru omogućava da smanji ili eliminira rizik gubitka u slučaju da ne uspije naplatiti potraživanje od nekog vjerovnika. Hrvatska je još od kraja 2013. pa sve do nedavno percipirana kao druga najrizičnija zemlja EU (lošiji status ima samo Grčka).
Što mogu očekivati poduzeća, a što građani

Na naše pitanje što viši kreditni rejting znači za poduzeća, a što za građane, Deskar kaže kako premija rizika ima značajan utjecaj na trošak zaduživanja privatnog sektora.

“Ona nije toliko izražena u sektoru kućanstava, ali je za sektor poduzeća vrlo važna jer se pokazalo da se kretanje CDS-a značajno prelijeva na kamatne stope poduzećima”, rekao nam je Deskar.

Brkljača ističe kako će upravo to smanjenje premije rizika, koja se ugrađuje u cijenu zaduživanja, omogućiti da kamatne stope na kredite građanstvu i poduzećima u Hrvatskoj duže vrijeme ostanu niske, čak i kad Europska centralna banka (ECB) krene sa zaoštravanjem monetarne politike kao što to već duže vrijeme radi američki FED.

Deskar: Podizanje rejtinga je dobra vijest. Jednom kada se rejting vrati u investicijski razred, Hrvatska bi mogla postati zanimljiva i ulagačima koji ne smiju ulagati u vrijednosne papire sa špekulativnim rejtingom.

Što, dakle, podizanje rejtinga znači za građane? Zasad ništa, ali u roku od narednih 12 mjeseci, a pogotovo ako se Fitchu i S&P-u priključi i treća agencija Moody’s, može se očekivati nešto lakši pristup novcu uz nižu kamatu. To bi moglo postati važno u kontekstu očekivanog rasta kamatnih stopa u Europi i SAD-u te prelijevanja tog rasta u Hrvatsku.

Korak, ali veliki, do investicijskog rejtinga

Deskar ističe kako je podizanje rejtinga svakako dobra vijest, a približavanje investicijskom razredu znači da bi Hrvatska, jednom kada se rejting vrati u investicijski razred, mogla postati zanimljiva i ulagačima koji zbog regulative ne smiju ulagati u vrijednosne papire sa špekulativnim rejtingom.

“To znači da daljnje podizanje rejtinga može stvoriti dodatnu potražnju za hrvatskim obveznicama i stvoriti prostor za dodatno smanjenje prinosa. No, taj je prostor ograničen”, ističe Deskar i dodaje da je izuzetno važno da se nastavi s razboritom fiskalnom politikom jer viša premija rizika ne dovodi samo do većih troškova financiranja države nego i poduzeća.

Brkljača očekuje da će Hrvatska u narednih 12 mjeseci vratiti investicijski rejting. To će se, napominje, dogoditi tim prije ako Vlada počne brže raditi na rješavanju strukturnih slabosti gospodarstva.