Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

28 Lis 2015

Hrvatska 40. među 189 država po lakoći poslovanja

Izvor: www.banka.hr · Autor: banka.hr / Hina  

Hrvatska 40. među 189 država po lakoći poslovanja

U najnovijem izvješću ‘Doing Business 2016.’ Svjetska banka je izmijenila metodologiju, pa je tako lani Hrvatska prema izmijenjenoj metodologiji zauzela 39. mjesto, a ne 65. kako je prvotno bilo objavljeno

Hrvatska je u najnovijem izvješću Svjetske banke ‘Doing Business 2016.’, prema novoj metodologiji, po uvjetima poslovanja zauzela 40. mjesto među ukupno 189 zemalja svijeta.

U najnovijem izvješću ‘Doing Business 2016.’ Svjetska banka je izmijenila metodologiju, pa je tako lani Hrvatska prema izmijenjenoj metodologiji zauzela 39. mjesto, a ne 65. kako je prvotno bilo objavljeno.

Iz Svjetske banke napominju da su se u izradi najnovijeg izvješća koristili dorađenom metodologijom. Izvješće se odnosi na razdoblje od 1. lipnja 2014. do 1. lipnja 2015. godine.

Hrvatska je po lakoći poslovanja na 40. mjestu sa 72,71 DTF bodova, što je gotovo nepromijenjeno u odnosu na prethodnu godinu, kada je uz izmijenjenu metodologiju imala 72,50 bodova. Riječ je o tzv. DTF (Distance to frontier) bodovanju, koje pokazuje koliko je pojedina zemlja u 10 praćenih područja udaljena od onih koje su najbolje plasirane u tim područjima, pri čemu je 100 bodova maksimalan a 0 bodova najslabiji rezultat.

Hrvatska je u kategoriji međunarodne trgovine za 2016. godinu zabilježila maksimalnih 100 bodova te je u rangu najuspješnijih u toj kategoriji. Po izvršenju ugovora zauzela je 10. mjesto. Slijedi zaštita manjinskih dioničara, s plasmanom na 29. mjesto.

Po plaćanju poreza Hrvatska zauzima 38. mjesto, rješavanju nelikvidnosti 59. mjesto, a po uknjižbi imovine 60. mjesto. Na 66. mjesto se svrstala po dostupnosti električne energije, 70. po dostupnosti kredita, a na 83. je mjestu po pokretanju poslovanja. Najslabiji plasman Hrvatska bilježi u izdavanju građevinskih dozvola, gdje zauzima 129. mjesto od 189 zemalja svijeta.

Singapur najotvoreniji prema poduzetnicima

Singapur je potvrdio status zemlje s najpovoljnijim uvjetima poslovanja, pokazuje izvješće Svjetske banke. Na drugom je mjestu Novi Zeland, na trećem Danska, na četvrtom Južna Koreja, a na petom Hong Kong.

Europske zemlje čine polovinu od 10 najbolje rangiranih pa se tako Velika Britanija našla na šestom mjestu a nordijske su zemlje Švedska, Norveška i Finska zauzele osmo, deveto i deseto mjesto. Sjedinjene Američke Države nalaze se na sedmom mjestu.

Među regijama koje su prednjačile poboljšanjem regulatornog okruženja autori izvješća izdvojili su, uz supsaharsku Afriku, i regiju koja obuhvaća Europu i središnju Aziju a uključuje, između ostalih, i Hrvatsku.

Na globalnoj se razini regija Europa i središnja Azija izdvaja najnižim troškovima i kratkim postupkom registracije imovine, koji traje samo 22 dana. Najviše problema izaziva pak dugotrajan postupak dobivanja električnog priključka, koji u prosjeku traje 119 dana. Kvaliteta opskrbe u prosjeku je ipak dobra i prekidi i poremećaji tek su malobrojni.

Među zemljama u regiji titulu vodećeg reformatora zauzeo je Kazahstan, pri čemu u Svjetskoj banci izdvajaju ukidanje suvišnih birokratskih prepreka na više područja, uključujući osnivanje poduzeća, registraciju imovine i provedbu ugovora.

Najbolji je pak plasman na globalnoj ljestvici među zemljama Europe i srednje Azije ostvarila Makedonija koja je zauzela 12. mjesto. Slijede Litva i Latvija na 20. odnosno 22 mjestu.

Na globalnoj su ljestvici ispred Hrvatske primjerice i Slovenija, koja je zauzela 29. mjesto, te Rumunjska i Bugarska na 37. i 38. mjestu, dok su iza Mađarska na 42. mjestu, Italija na 45. i Crna Gora na 46. mjestu, Srbija na 59. i Bosna i Hercegovina na 79. mjestu.

’Pohvalno je što je u proteklih godinu dana gotovo svaka pojedina ekonomija u Europi i srednjoj Aziji provela najmanje jednu reformu kako bi poboljšala poslovno okruženje’, zaključuje ravnateljica projekta ‘Uvjeti poslovanja’ Rita Ramalho.

Na začelju globalne ljestvice nalazi se Eritreja te Libija, Južni Sudan i Venecuela.

Iz Svjetske banke ističu da je najnovijim izvješćem zaključen dvogodišnji proces razrade metodologije, kojim se nastojalo uz efikasnosti regulative staviti naglasak i na njezinu kvalitetu.


Komentari članka

Vezani članci

MojPosao objavio iznos prosječne plaće s dodacima u prvom kvartalu 2026.

17.04.2026.

U Hrvatskoj je prosječna mjesečna neto plaća, s uračunatim dodacima, u prvom ovogodišnjem kvartalu iznosila 1.609 eura, što je dva posto više nego u prethodnom tromjesečju i devet posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, podaci su servisa Moja

DZS potvrdio lošu prognozu: Inflacija u Hrvatskoj ubrzala rast

17.04.2026.

Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u ožujku 4,8 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u četvrtak Državni zavod za statistiku (DZS), čime je inflacija osjetnije ubrzala na godišnjoj razini.

Poskupjela potrošačka košarica, evo i koliko

17.04.2026.

Osnovna prehrambeno-higijenska potrošačka košarica koja obuhvaća 51 najnužniji proizvod, u ožujku je koštala 489,53 eura, što je 3,55 eura više u odnosu na veljaču, pokazuje mjesečno istraživanje portala za usporedbu cijena Koliko.HR, u suradnji s Hrvatsk

Kraći radni tjedan još uvijek nije realna opcija

17.04.2026.

Puno radno vrijeme u Hrvatskoj iznosi 40 sati tjedno, najčešće raspoređenih na osam sati dnevno tijekom pet radnih dana, navodi Zakon o radu. Po broju stvarno odrađenih sati Hrvatska se redovito svrstava u sam vrh Europske unije, no pojedine zemlje biljež

Prosječna plaća s dodacima u prvom kvartalu 2026. premašila je 1.600 eura

17.04.2026.

U Hrvatskoj je prosječna mjesečna neto plaća, s uračunatim dodacima, u prvom ovogodišnjem kvartalu iznosila 1.609 eura, što je dva posto više nego u prethodnom tromjesečju i devet posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, podaci su servisa Moja

Tag cloud

  1. 2847 članka imaju tag turizam
  2. 2703 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2003 članka imaju tag financije
  6. 1560 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1650 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1387 članka imaju tag ict
  10. 1330 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1072 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 868 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 491 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 497 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 511 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke