Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

11 Srp 2019

Hrvati sve više koriste kartice: 17% njih plaća beskontaktno, a 62% želi plaćati mobitelom

Izvor: novac.jutarnji.hr · Autor: novac.hr  

Hrvati sve više koriste kartice: 17% njih plaća beskontaktno, a 62% želi plaćati mobitelom

Za plaćanja, čak i iznosa od 100 kuna potrošači se sve više oslanjaju na kartice, pokazali su to rezultati redovnog istraživanja MasterIndex koje je za kompaniju Mastercard provela agencija Improve. Istraživanje je pokazalo da korisnici bankarskih usluga u Hrvatskoj idu u korak s evolucijom plaćanja – skoro svi koriste kartice, kupuju online, a beskontaktno plaćaju osam puta više nego prije pet godina.

Skoro svi građani koriste kartice

Udio korisnika kartica među korisnicima bankarskih usluga u Hrvatskoj nastavio je tendenciju rasta te danas iznosi 94 posto. Naime, u rujnu 2017. taj udio iznosio je 92 posto, a ukupnom porastu u proteklom razdoblju najviše je pridonijelo povećanje broja korisnika kreditnih kartica.

Ipak, neke se stvari nisu toliko mijenjale. Kao i u proteklih nekoliko godina, u prosječnom hrvatskom novčaniku nalazi se nešto manje od tri kartice. Međutim, 47 posto korisnika kartica posjeduje tri ili više kartica, a taj broj raste s visinom prihoda i dobi korisnika.

Uporaba kartica postala dio svakodnevice

Korisnici preferiraju plaćanje karticama na prodajnom mjestu pa ih tako 94 posto karticama plaća više puta mjesečno, 60 posto potrošača koriste ih nekoliko puta tjedno, dok četvrtina kartice upotrebljava svakodnevno. Plaćanje karticom na prodajnim mjestima još je češće kod korisnika kreditnih kartica – 30 posto ih rabi svakodnevno, a 61 posto nekoliko puta tjedno. Na bankomatima se kartice koriste ipak nešto rjeđe.
Građani žele plaćati beskontaktno

U proteklih pet godina, korištenje beskontaktnog plaćanja među korisnicima kartica povećalo se za osam puta te sada iznosi 81 posto. Ovaj broj ujedno ukazuje na rast korištenja ovog načina plaćanja za 7 postotnih poena u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Taj je udio još i veći među najmlađim ispitanicima, onima s mjesečnim prihodima iznad 12.000 kuna te ispitanicima iz Istre i Primorja.

Značajna većina onih koji koriste beskontaktno plaćanje, tako plaćaju najmanje jednom tjedno (75 posto), a svakodnevno njih 17 posto. Tako su čestoj uporabi sigurno doprinijele prednosti koje pruža ovaj način plaćanja, a kao glavne, većina ispitanika ističe brzinu i jednostavnost.

Beskontaktno plaćanje najčešće je u supermarketima, zatim lokalnim dućanima te benzinskim postajama. Ispitanici su istaknuli kako bi svakako htjeli da na većem broju prodajnih mjesta bude moguće beskontaktno plaćanje.

- Istraživanje je potvrdilo kako Hrvati idu u korak s globalnim trendovima, no i dalje postoji puno mjesta za napredak kad je riječ o prihvatu. Svaki ugostiteljski objekt koji želi privući i zadržati goste mora imati POS uređaj, dok su trgovine nezamislive bez njih. Posebno se to odnosi na hrvatsko priobalje u koje dolazi velik broj stranih turista. Promjene valuta ograničavaju potrošnju, a gosti mogu odustati od kupnje određene usluge samo zato što u tom trenutku ne raspolažu s dovoljno gotovine. Kartice su sve popularnije jer su praktične. Ljudi sve više cijene svoje vrijeme i u svakom trenutku žele brzinu i jednostavnost, tako i kod plaćanja - istaknula je direktorica kompanije Mastercard u Hrvatskoj Sanja Žigić.
U Hrvatskoj se manje kupuje na rate

Na rate kupuje 65 posto ispitanika, ponajprije onih starijih od 40 te s višim primanjima, što je za 7 postotnih poena manje nego prošle godine. Najčešće se na rate kupuje potrošačka elektronika, namještaj te odjeća i obuća te modni dodaci. Na četvrtom mjestu su predmeti vezani uz održavanje automobila, nakon čega slijede putničke agencije, namirnice, knjige i intelektualne usluge. Rate se koriste najviše pri plaćanju iznosa većih od 500 kuna, a u prosjeku se plaća na 6 rata.
Popusti i ušteda vremena potiču online kupnju

Čak 86 posto korisnika kartica u Hrvatskoj kupuje online. Među njima prednjače ispitanici s višim primanjima, više razine obrazovanja te ispitanici iz Dalmacije. Zanimljivo je da 8 posto ispitanika online kupuje svaki tjedan. Proizvodi i usluge koji se tako najviše kupuju su odjeća i obuća, potrošačka elektronika, pokućstvo, kozmetika i parfemi, softver i igre, igračke i dječja oprema, kultura i ulaznice, putničke agencije, aviokarte te knjige i glazba.

S druge strane, ljude od online kupnje odvlači strah od nedostatka sigurnosti, želja da se proizvod vidi prije kupnje, činjenica da nemaju adekvatnu karticu ili metodu plaćanja te mogućnost kupnje svih potrebnih stvari u klasičnim trgovinama.

Tako 45 posto ispitanika ističe da nema povjerenja u web trgovine kada je riječ o ostavljanju kartičnih podataka, dok nešto veći broj ispitanika njih 49 posto nema takvih sumnji te su pohranjuju podatke svojih kartica u stranim i domaćim online trgovinama te unutar mobilnih aplikacija.
76% ispitanika račune plaća online

Račune za vodu, struju, plin i ostale režije ispitanici manje plaćaju gotovinom, a više online. Tako kao glavni način plaćanja računa ispitanici ističu online bankarstvo (47%), zatim mobilno bankarstvo (39%), a tek onda plaćanje u poslovnicama pošte ili Fine (18% u usporedbi s 22% prošle godine). Ključni razlozi zašto neki ne plaćaju račune online su plaćanje isključivo gotovinom, zatim karticama u poslovnicama ili jednostavno zato što ne koriste internetsko ili mobilno bankarstvo.


Komentari članka

Vezani članci

Fiskalizacija 2.0: Od 2027. i paušalci moraju izdavati eRačune

27.07.2026.

Od 1. siječnja 2027. i poduzetnici izvan sustava PDV-a, obrtnici, paušalci i proračunski korisnici moraju izdavati i fiskalizirati eRačune

Kako do dijela od 47 milijuna eura, dosad najpovoljnijeg izvora financiranja za poljoprivrednike?

19.07.2026.

Najavljene zajmove i kredite s kapitalnim rabatom odnosno onih s otpisom dijela glavnice, ukupne vrijednosti 47 milijuna eura, komentirala je za Agroklub Ana-Marija Špicnagel, konzultantica s gotovo 15 godina iskustva u pripremi i provedbi EU projekata u

HUP protiv poreza na ekstraprofit: Kažnjava se poduzetnički rizik i uspjeh

26.06.2026.

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) upozorava u četvrtak kako bi uvođenje poreza na prekomjernu dobit poslalo negativan signal domaćim i stranim investitorima, dok Hrvatska dovršava proces pristupanja OECD-u.

Istarski poduzetnici zatražili više od 28 milijuna eura kredita, dio sredstava već je gotovo potrošen

26.06.2026.

Kroz kreditnu liniju "Poduzetnik Istarska županija 2025." dosad je obrađen 151 zahtjev za dodjelom poduzetničkih kredita i zatražen iznos veći od 28,1 milijuna eura, izvijestila je u četvrtak Istarska razvojna agencija IDA.

Paušalac ili d.o.o.: što se više isplati nakon reforme

07.06.2026.

Računica pokazuje da kod prihoda od 60 tisuća eura d.o.o. postaje povoljniji tek ako stvarni godišnji troškovi prijeđu oko 36.600 eura

Tag cloud

  1. 2891 članka imaju tag turizam
  2. 2729 članka imaju tag hrvatska
  3. 1518 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1820 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1584 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2010 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1363 članka imaju tag industrija
  12. 1265 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1090 članka imaju tag menadžment
  15. 703 članka imaju tag tehnologija
  16. 1186 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 697 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 544 članka imaju tag porezi
  21. 371 članka imaju tag kompanije
  22. 795 članka imaju tag maloprodaja
  23. 560 članka imaju tag poticaji
  24. 711 članka imaju tag marketing
  25. 409 članka imaju tag potpore
  26. 524 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 430 članka imaju tag vlada
  28. 460 članka imaju tag start up
  29. 458 članka imaju tag koronavirus
  30. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  31. 516 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 515 članka imaju tag dzs
  38. 454 članka imaju tag energetika
  39. 419 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk