Hrvati od EU-a dobili 1,3 milijarde eura

Različitim programima pomoći Europska je unija u posljednjih 15 godina Hrvatskoj dodijelila 1,3 milijarde eura za financiranje projekata, otkrila je Vlada u izvješću o korištenju pretpristupnih programa pomoći EU-a u drugoj polovici prošle godine.

Od početka pristupnih pregovora, pak, krajnjim su korisnicima iz europskih fondova isplaćena 272,3 milijuna eura, mada je vrijednost ugovorenih projekata veća i iznosi 386,8 milijuna eura za razdoblje od veljače 2006. do kraja prošle godine. To znači da je u tom razdoblju, koje se poklapa s trajanjem pregovara o članstvu u Europskoj uniji, Hrvatska uspjela ugovoriti 85,9 eura pretpristupne pomoći po stanovniku što je svrstava u "zlatnu sredinu" među zemljama članicama EU-a. Naime, prema dostupnim podacima, zemlje istočne i srednje Europe u pretpristupnom su razdoblju iz tri fonda EU-a - Phare, ISPA i SAPARD - prosječno uspjele dobiti oko 95 eura po stanovniku. Pritom su, primjerice, Češka i Rumunjska s 58, odnosno 56 eura po stanovniku, bile lošije od Hrvatske, dok su Mađarska sa 107, Slovenija sa 112 ili Estonija s čak 177 eura po stanovniku daleko nadmašile Hrvatsku.

Izvješće hrvatske Vlade, o kojem će uskoro raspravljati i saborski zastupnici, navodi vrlo visoku iskorištenost programa CARDS. U tom je fondu iskorišteno 95 posto novca - od oko 75 milijuna eura ugovorena su 72 milijuna. U programima PHARE stopa ugovorenosti je oko 85 posto, a u programu ISPA, namijenjenom prometnoj infrastrukturi i zaštiti okoliša, ugovoreno je 56 od 59 milijuna eura. No, zasad je krajnjim korisnicima plaćeno gotovo dvostruko manje. Što se tiče poljoprivrednog fonda SAPARD, u njemu je Hrvatska izgubila više desetaka milijuna eura jer je stopa njegove iskorištenosti bila oko 50 posto. Sa sličnim su se problemima u SAPARD-u susrele i druge zemlje istočne i srednje Europe, pa je tako, primjerice, Mađarska u prvom krugu uspjela dogovoriti samo 30 posto novca koji je imala na raspolaganju.

Prema podacima Europske komisije za 2004. godinu, u SAPARD-u su doista uspješne bile tek Litva, Češka i Estonija (Češka je čak ugovorila i više novca nego što joj je Komisija bila namijenila), no neke su se zemlje, poput Slovenije, kasnije znatno popravile. Tako je 2004. Slovenija imala ugovoreno 57 posto novca iz poljoprivrednog programa da bi dvije godine kasnije čak i premašila predviđeni iznos.