Hrvati nisu siromašni, samo jedan posto depozita iz banaka pokrenuo bi burzu

Financijska imovina kućanstava 79 milijardi eura, kako je usmjeriti na tržište kapitala?

Kako oživjeti Zagrebačku burzu i osvijestiti važnost za tvrtke, ulagače i gospodarstvo u cjelini? Uvođenje eura i ulazak u Schengena, barem iz perspektive tržišta kapitala, nije donijelo dramatičnog vjetra u jedra. Preostalo je još ulazak u članstvo Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) na čijim preporukama radi radna skupina Ministarstva financija i financijska industrija koje bi trebala iznjedriti strategiju razvoja tržišta kapitala iduće godine.

“Hrvati nisu siromašni, financijska imovina kućanstava iznosi 79 milijardi eura, 33 milijardi više nego prije deset godina. Kada bi se jedan posto depozita prelio na tržište kapitala, to je godišnji promet Zagrebačke burze, mali korak koji može pokrenuti stvari”, rekla je Maja Bešević Vlajo, predsjednica CFA udruge Hrvatske na drugom danu konferencije Udruge mirovinskih fondova i Zagrebačke burze u Rovinju u petak.

Dilema kokoš-jaje
Obrisi prijedloga strategije razvoja tržišta kapitala, koje će udruga uputiti resornom ministarstvu, temelje se na tri cilja: dosezanju ‘emerging market’ statusa, jačanju i poticanju izdavatelja te mobilizaciji štednje i aktivnosti malih ulagatelja.

Nedovoljno zanimljivih ulaganja’
‘Državni tajnik Damir Zoričić ističe kako nam nedostaju kvalitetne i zanimljive investicije (u vrijednosnice, op.a.) koje bi privukle ulagače.
Skok iz aktualnog ‘frontier’ u ‘emerging’ tržište bit će velik zalogaj jer takva klasifikacija zahtijeva, među ostalim, postojanje najmanje tri vrijednosnice s tržišnom kapitalizacijom iznad dvije milijarde eura uz značajan promet. Uvjetu je zasad najbliža slovenska Krka, a zajedno ni Slovenija ni Hrvatska nemaju drugih takvih kompanija.

“Divni su uvođenje eura i Schengen, ali to nije otvorilo put stranim fondovima da se vrate. Za ‘emerging market’ status trebat će puno godina i pitanje je možemo li to sami ili kao baltičke zemlje zajedno u regiji. Imamo ‘kokoš-jaje’ dilemu; problem je likvidnost jer da i sutra dobijemo taj status, otvoreno je bi li fondovi došli odmah kada naprosto nemamo dovoljan broj kupaca i prodavatelja”, kaže čelnik Interkapital Securitiesa Matko Maravić. Ključno je, smatra, na burzu vratiti male ulagače. “Bitno je da bilo koja firma koja dolazi na burzu bude ‘sexy’. Ljudi ulažu puno novaca na tržištu kapitala, samo ne u Zagrebu. Jedino je Span u zadnje vrijeme to uspio i pokazao da se može privući investitore”, kaže.