Hrvati ne kupuju online zbog nesigurnosti i skupe dostave

Hrvati na webu istražuju, ali plaćaju ‘uživo’. Nemaju kreditne kartice, boje se krađe podataka, dostava je skupa, a logistika slaba

Samo u ovoj godini e-trgovina doživjet će novi globalni rast od 20,1 posto. Azija i Pacifik po rastu će premašiti Sjevernu Ameriku, s obzirom na to da se najveći rast online trgovine očekuje u Kini, Indoneziji i Indiji. Samo u Kini 319,9 milijuna ljudi ove će godine nešto kupiti online. Većina kupaca već kupuje online u Sjevernoj Americi i zapadnoj Europi u kojoj su predvodnice trenda Francuska, Njemačka i Velika Britanija. Kad je riječ o Hrvatskoj, i tu se očekuje značajan rast online kupaca koji se trenutačno procjenjuje na oko 23 posto korisnika interneta.

Procjenjuje se da je najveća prepreka većem rastu nedostatak povjerenja domaćih kupaca, odnosno strah od zloporabe osobnih podataka.

- Online trgovina u konstantnom je rastu. Hrvatska zaostaje ne toliko po tehničkim izvedbama, imamo trgovine koje su lijepe i tehnološki konkurentne, već je naše tržište dosta malo. Problemi koji priječe veći rast online trgovine su i logistika, odnosno skupa dostava i nerazvijenost tržišta. Kupci nemaju kreditnu karticu i ne osjećaju se ugodno kod online kupovine. Velik je strah od nesigurnosti - procjenjuje Tomislav Bilić, vlasnik i direktor tvrtke Inchoo iz Osijeka, specijalizirane za izradu online trgovina.

Najveći rast e-trgovine u Hrvatskoj dogodio se poplavom portala za grupnu kupovinu, a taj zamah tek bi se trebao preliti i na sve ostale tvrtke. Potvrđuje to i primjer vodećeg slovenskog portala za uspoređivanje proizvoda i cijena web trgovina Ceneje.si čija je inačica pokrenuta u Hrvatskoj i Srbiji. Direktor hrvatskog i srpskog tržišta Igor Martinović kaže da hrvatsko tržište barem tri godine zaostaje za slovenskim. Prema njegovim procjenama, web trgovine u Sloveniji imaju godišnji promet od oko 25 do 30 milijuna eura, dok je u Hrvatskoj to na razini od 10 do 15 milijuna eura.

- Najveća prepreka za veći rast je nedostatak povjerenja potrošača iako je veća mogućnost da će vam netko zloupotrijebiti karticu ako je koristite vani nego kod online kupovine. Ipak, očekujem da ćemo u godinu, dvije dostići Sloveniju. U Srbiji je ipak veći problem kupovne moći - kaže Martinović, koji je bio jedan od sudionika konferencije o e-trgovini u organizaciji portala Netokracija.

Najveći broj hrvatskih online kupaca, kaže Igor Martinović, uvjerljivo su žene koje kupuju odjeću, i to uglavnom u stranim web shopovima jer su nezadovoljne domaćom ponudom i cijenama. Slijede online kupci računalne opreme i opreme za dom. Igračke su pak segment koji se slabije i oglašava i prodaje u odnosu na ostala tržišta.

Prema trendovima koji su izneseni na OMGcommerce konferenciji, najveći rast koji se trenutno događa na internetu jest dominacija mobitela koji su premašili desktop korisnike te rast videosadržaja. Sa 1,5 milijardi internet korisnika ta je brojka narasla na čak 2,7 milijardi. Prema podacima industrijskog menadžera Googlea Nikole Jellačića, 78 posto odluka o kupnji donosi se prije odlaska u trgovinu, a 22 posto kupaca informacije traže na web stranici prodavača. Isto je i u Hrvatskoj: prema podacima Googlea, 96 posto kupaca putničkih aranžmana prvo napravi online istraživanje, to čini i 57 posto kupaca financijskih usluga i proizvoda te 59 posto kupaca namirnica.

- Treba biti dostupan tamo gdje vas kupci traže - kaže Jellačić.

Na pitanje može li državna administracija osigurati bolje okruženje za razvoj e-trgovine, Bilić poručuje da je najbolje što država može učiniti da se potpuno makne.

- Država koči razvoj cjelokupnog gospodarstva. Danas je ogroman problem to što nemate pojma pod kojim uvjetima poslujete. Zakoni i pravilnici mijenjaju se na tjednoj razini. Ovaj tjedan ne znate po kojim pravilima ćete raditi sljedeći tjedan. Ta nesigurnost odbija ljude od poduzetništa. Teško je uz ovaj presing države nešto promijeniti na kvalitetan način. Poduzetnici gube motivaciju - poručuje Tomislav Bilić.