HPK: Pada broj ekoloških proizvođača, krivnju snose i neujednačene kontrole

Hrvatska je zabilježila pad broja ekoloških proizvođača što je, među ostalim, posljedica neujednačenih kontrola te različitih postupanja kontrolnih tijela, zaključeno je na sjednici Odbora za eko proizvodnju, preradu, cvjećarstvo, ljekovito bilje i medicinsko bilje Hrvatske poljoprivredne komore.

"Svakodnevno s terena dobivamo informacije od proizvođača kako se sve teže nose s različitim pravilima u kontroli, dok su i odstupanja u cijenama naplate usluga izuzetno velika. Takva praksa je nedopustiva i narušava povjerenje proizvođača u sustav koji ih ne štiti dovoljno“, izjavio je predsjednik HPK Mladen Jakopović te zatražio uspostavu jednoobraznog sustava kontrole kod svih 12 kontrolnih tijela u Republici Hrvatskoj.

Prilagoditi pravilima Zelenog plana
Kontrolna tijela, dodaje trenutno imaju različite prakse, a i cijene usluga se drastično razlikuju od tijela do tijela što značajno utječe na troškove poslovanja proizvođača.

Nadalje, naglasio je kako je važno provođenje snažnije promocije hrvatske ekološke proizvodnje te nije dobro stvarati dodatnu negativnu percepciju. Potrebno je osnažiti povjerenje u ovu proizvodnju koja je proteklih godina bilježila rast površina i broja proizvođača.

Jedan od načina je, kažu iz HPK-a ujednačavanje trenutno različitih pravila postupanja kontrolnih tijela. Također, iste je potrebno prilagoditi u "duhu" novih pravila Zelenog plana i izuzetno važnih strategija EU – Od polja do stola i o bioraznolikosti čije nas primjene vrlo brzo očekuju.

"Ono što mi, kao ekološki proizvođači, primjećujemo je neusklađenost. Na upite o praksama koje provode kontrolne kuće dobili smo različite odgovore koji dodatno stvaraju komplikacije proizvođačima“, ističu iz HPK-a.

Potrebno otvoriti stalni komunikacijski kanal
Tako na primjer, navode, ako želite koristiti vlastiti rasadni materijal iz svojih nasada za povećanje površine pod proizvodnjom, neke odobravaju takvu praksu, dok druge strogo traže nabavku materijala iz rasadnika, sa svom popratnom dokumentacijom, bez obzira na to što je vlastiti već prilagođen uvjetima proizvodnje tog mikro lokaliteta.

Isto tako, nije im jasno zašto je neophodno da proizvođači prate sljedivost proizvodnje repro materijala (posebice sjemena) koje je već u svojoj proizvodnji dobiveno na ekološki način i certificirano. Proizvođači su korisnici tog sjemena, a ne institucija koja mora pratiti je li distributer certificiran za njegovu prodaju, kao i tražiti od njih dodatnu dokumentaciju.

"Smatramo kako je potrebno otvoriti stalni komunikacijski kanal kroz koji bi svi sudionici proizvodnog procesa zajedno ostvarili ambiciozni cilj od 25 posto ekoloških površina do 2030. godine“, kažu iz HPK.

Zbog svega navedenog Odbor je zatražio od svih dionika sustava precizno tumačenje pojedinih proizvodnih pravila kako bi se povratilo poljuljano povjerenje potrošača u vjerodostojnost takvih proizvođača i njihovih proizvoda.

Također, poručili su kako će zatražiti od Agencije za plaćanje izradu analiza koliko je eko proizvođača izašlo iz sustava tijekom prošle godine i koliko je zahtjeva za ispis zaprimljeno 2021. godine.

U 2019. evidentirano 5.153 ekoloških proizvođača
Podsjećaju, Republika Hrvatska je iz godine u godinu bilježila značajan rast ekološke proizvodnje pa je tako u razdoblju od 2013. do 2019. godine imala rast površina za 67.509 hektara.

Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, godišnja vrijednost našeg tržišta takvih proizvoda iznosi oko 99 milijuna eura odnosno prosječno oko 23,6 eura po stanovniku, a učešće potrošnje u ukupnoj je 2,2 posto.

Prema službenim podacima DZS-a, u RH u 2019. godini evidentirano je ukupno 5.548 subjekata od čega je 5.153 ekoloških poljoprivrednih proizvođača i 395 poljoprivrednih prerađivača. Usporedbe radi, u 2013. bilo ih je 1.608 i 181 prerađivača. Broj je do 2018. narastao na 4.374 odnosno 368.

Kada je riječ o ukupnoj evidentiranoj površini pod ovom proizvodnjom u 2019. godini je iznosila 108.169 ha što je činilo 7,2 posto u odnosu na ukupno korištenu.

Prema strukturi biljne proizvodnje i dalje su najzastupljenije oranice s 52.587 ha koje u ukupnoj površini pod ekološkom proizvodnjom čine udio od 48,6 posto, zatim slijede livade i pašnjaci s površinom od 40.648 ha, odnosno 37,6 posto te trajni nasadi s 14.934 ha što je udio od 13,8 posto.

Najzastupljenije su u 2019. bile žitarice s 15.814, industrijsko bilje s 13.562, uljarice s 9.558 i aromatsko i ljekovito bilje s 4.004 ha. U ukupnoj površini ekoloških trajnih nasada od 14.934 ha najrasprostranjeniji su voćnjaci s 11.906 zatim maslinici s 1.888 te vinogradi s 1.072 ha.