HOK gubi nadzor nad obrazovanjem obrtnika?

Prema radnom nacrtu novog zakona o strukovnom obrazovanju, cjelokupno srednjoškolsko strukovno obrazovanje, pa tako i strukovno obrazovanje za obrtništvo, 60 zanimanja, reguliralo bi se novim zakonom o strukovnom obrazovanju za koji bi nadležno trebalo biti Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa.
Radi izgradnje sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, koji će Hrvatsku približiti zemljama Europske unije, Vlada je donijela Strategiju razvoja strukovnog obrazovanja na temelju koje je Ministarstvo počelo raditi na zakonu o strukovnom obrazovanju. Za Hrvatsku obrtničku komoru (HOK) tu je sporna činjenica da bi novim zakonskim tekstom ona izgubila javne ovlasti na području strukovnog obrazovanja, koje sada ima prema Zakonu o obrtu, a svoje bi nadležnosti izgubilo i Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva. Upravni odbor HOK-a zato takav prijedlog zakona smatra neprihvatljivim.

Iz HOK-a poručuju da su u proteklih 12 godina osigurali naučnička mjesta za 82.300 naučnika po obrazovnoj godini i razredu.
»Ti naučnici ostvarili su praksu u obrtničkim radionicama koje su im stavile na raspolaganje svoj prostor, opremu i stručne učitelje. Naučnici i stručni učitelji ukupno su u ovih 12 godina odradili 163,067.370 radnih sati. Sve licencirane radionice obavezne su isplaćivati naknadu naučnicima pa ako uzmemo najnižu cijenu sata od četiri kune (Ugovor o naukovanju), to je za obrtnike bio okvirni trošak od 652,269.480 kuna«, objašnjavaju u HOK-u. U proteklih 12 godina ispite o stručnoj osposobljenosti položilo je 12.158 kandidata, a majstorske ispite 7697 majstora.

Dvije su osnovne zadaće koje HOK realizira: skrb o redovnom srednjoškolskom obrazovanju za zanimanja u obrtu te skrb o cjeloživotnom obrazovanju obrtnika.
Rješenja koja nudi novi prijedlog, smatraju u HOK-u, stavljaju gospodarstvo u poziciju da u obrazovnom procesu bude samo formalno prisutno, dok ustanove za obrazovanje i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa zajedno sa svojim agencijama imaju ključnu ulogu u realizaciji obrazovnog procesa, u vrednovanju izlaznih kompetencija i kreiranju kvalifikacija za tržište rada.

Nude vlastita sredstva za školovanje
U HOK-u se nadaju kako će im Vlada i dalje dopustiti da sredstvima svojih članova najvećim dijelom financira i pridonosi razvoju postojećih i novih zanimanja. Predlažu da se iz prijedloga zakona o strukovnom obrazovanju izuzmu odredbe koje reguliraju obrazovanje za potrebe obrtništva i ostanu u onom obliku kako su regulirane u postojećem zakonu o obrtu. To znači da u nadležnosti Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva i dalje ostanu sljedeće aktivnosti: donošenje nastavnih planova i programa za obrtnička zanimanja, licenciranje, vrednovanje rezultata učenja (međuispiti, pomoćnički ispiti) te daljnje obrazovanje za obrtništvo.