Hipermarketi biljže minuse, vraćaju se kvartovski dućani

Kupci su u stalnom stresu: kriza ih je natjerala da paze na svaku kunu, prate akcije i čak 50 posto ih odlazi u manju, ciljanu kupovinu po svega nekoliko namirnica dva do tri puta tjedno.

Štoviše, da ne bi neplanirano kupovali i nepotrebno natrpavali hladnjak, još 38 posto ih u malu kupovinu odlazi baš svaki dan. Budući da su kupovine danas manje i ciljane, kupci ih sve češće obavljaju usput - u nekoj uobičajenoj dnevnoj ruti do posla, škole ili vrtića, a cilj je potrošiti što manje vremena i benzina. S takvim promjenama potrošačkih navika trgovci bilježe veći broj računa, ali u manjim iznosima pa je danas prosječan račun u nekoj manjoj trgovini oko 60 kuna, a u supermarketu ili hipermarketu oko 250 kuna. Jaki tržišni brendovi sve više gube tržišnu utakmicu s jeftinijim trgovačkim markama koje su danas dosegnule 20 posto ponude na policama trgovaca. Pokazuju to detaljne analize kupovnih navika koje su postale glavni alat trgovaca u borbi za svakog kupca. S konstantnim padom tržišta maloprodaje Hrvatska se ove godine vratila na razinu iz 2005. i procjenjuje se kako do oporavka neće doći još tri do pet godina. U potrazi za najpovoljnijim cijenama potrošači su spremni mjesečno obići četiri različlita trgovačka lanca, dok su prije krize išli u najviše dva. Rastu nezaposlenost i troškovi, plaće padaju, a prihod kućanstava sve je manji. Možeš štedjeti na nekim stavkama kao što je benzin, ali to je sve ograničeno i stoga svi štede na hrani. Trgovina je bila prva koja je osjetila udar recesije - priznaje jedan od velikih trgovaca. U borbi za svakog kupca veliki trgovački lanci stoga sve više pomiču poslovanje pa klasični diskonti danas nude i svježi kruh, peciva i meso, a trgovački lanci sve više nude proizvode trgovačkih robnih marki po cijenama koje nude diskonti.

Trgovci prate navike kupaca doslovno na razini svake kvartovske trgovine, a cilj je približiti se efikasnosti najvećih svjetskih trgovačkih lanaca, piše jutarnji.hr.