Hidroponska proizvodnja jagoda

Jagode se danas proizvode na razne načine u zemlji na otvorenom, niskim tunelima, visokim tunelima, NGS (Next generation sequencing), NFT( Nutrient Film Technique), hidroponija. Odmah u početku treba objasniti da riječ hidropon dolazi od grčkih riječi "hydro“(voda) i "ponos“ (rad), što bi se moglo dakle prevesti kao rad/uzgoj s vodom ili rad/uzgoj na vodi ali u praksi je to u stvari uzgoj u hranjivoj otopini bez zemlje.

Hidroponska proizvodnja odvija se u zaštićenim prostorima (plastenici, staklenici) kako bi se što više kontrolirali čimbenici proizvodnje: osvjetljenje, temperatura, vlaga zraka, vlaga supstrata, prihrana, kontrola štetnika i bolesti... Ti prostori mogu biti grijani, povremeno grijani ili negrijani.

Možemo reći da hidroponska proizvodnja jagoda snažniji razvoj započinje zabranom upotrebe metilbromida. Kako znamo da su jagode iznimno osjetljive na bolesti korijenovog sistema (Phytophtora, Verticillium, Rhizoctonia…) do početka ovog stoljeća u svijetu se metilbromid koristio za sterilizaciju tla. Hidroponskom proizvodnjom izbjegavamo uporabu metilbromida i ostalih kemijskih načina sterilizacije tla.

Supstrat
Ovdje prije svega treba naglasiti da biljka može rasti u gotovo svemu što vam padne na pamet, uz osnovni uvjet da to "sve“ nije fitotoksično i da su biljci kroz to "sve“ dostupni voda i hranjiva.

Tako u hidroponiji koristimo supstrate koji svojim svojstvima pozitivno djeluju na rast i razvoj jagoda. Supstrati danas mogu biti različitog sastava: kamena vuna, treset, perlit, vermikulit, vulkanski pijesak, kokosova vlakna, te njihove mješavine… Glavne karakteristike dobrog supstrata za jagodu su poroznost (radi kisika), dobro zadržavanje i otpuštanje vode, sterilnost, povoljan vodozračni odnos, pH 5,5-6,0, što manji sadržaj soli... Supstrat može biti u rastresitom obliku za punjenje uzgojnih posuda ili u vrećama koje su pripremljene za sadnju. Pripremljene posude odnosno vreće postavljaju se u kanalice za odvodnju drenaže. Same kanalice mogu biti postavljeno ovješeno, stalažno ili oscilirajuće.

Najčešći načini hidroponskih sistema uzgoja jagode kod nas:

Kapilarni hidroponski uzgoj je najjednostavniji način hidroponskog uzgoja kod kojeg se hranjiva otopina doprema iz rezervoara direktno u supstrat tj. hranjivu podlogu u kojoj biljka (jagoda) vegetira. Glavni nedostatak ovog načina uzgoja je brzo otpuštanje hranjive otopine.
Kapajući ili drip sustav sastoji se od supstrata u koji se pumpom dovodi otopina hranjivih soli do svake biljke posebno sa malom kapaljkom. Ovo je ujedno i najčešći način hidroponskog uzgoja jagode na našim prostorima.
Postoje i drugi načini hidroponske proizvodnje (vodena kultura, sistem oseke i plime, tehnika hranjivog filma – NFT, aeroponski uzgoj), ali kod proizvodnje jagode kod nas oni nisu zastupljeni, već samo pri proizvodnji pojedinih povrtnih vrsta.

Fertirigacija
Kako znamo da sami supstrat brzo gubi vlagu, a time i hranjivu otopinu i ne može biljci pružiti potrebnu količinu hraniva kroz duži period, potrebno je provoditi učestalu - fertirigaciju (navodnjavanje i prihrana istovremeno). Fertirigacija se provodi putem injektora (mješaone) - uređaja koji vrši miješanje hraniva i šalje otopinu putem cijevi do kapaljke kapaciteta 2L/h. Injektor uzima hraniva iz spremnika A,B,C. Spremnik A većinom sadrži samo otopinu Ca soli i željeza (ne dodavati sulfate), spremnik B sve ostale makro i mikro elemente, i spremnik C dušičnu kiselinu za regulaciju pH vrijednosti. Izračun otopine određuje se prema sastavu sirove vode, sastavu drenaže i potrebama biljke, s posebnom pažnjom na pH i EC.

Osnovni parametri otopine za prihranu:

Vode EC ne veći od 0,6-0,7 mS/cm ili TDS manji od 400 mg/l, željezo ispod 0,5 ppm, bez klorida.
Otopine pH 5,5-6,0 te da je EC 1,5-1,6 mS/cm
Proces fertirigacije odvija se 2 - 15 puta dnevno u trajanju od 1 – 3 minute, zavisno od potrebe biljke.
Frekvenciju i dužinu trajanja određujemo količinom drenaže koja mora iznositi oko 30% dodane količine otopine.
Svjetlost i temperatura
Tu treba odmah napomenuti da se cijela površina tla pokriva bijelom folijom debljine 5-10 mikrona radi bolje refleksije svjetlosti.

Jagode ne vole previsoke temperature, idealni uvjeti su dnevna temperatura od 22 do 260C, a noćna oko 100C. Količina svjetla mjeri se integralom dnevnog osvjetljenja (DLI) koji se izražava u molima fotona na kvadratni metar na dan. Idealna količina svjetla je od 15-25 mola DLI, a minimum je 12.

Vlaga prostora
Vlagu zraka trebalo bi održavati između 60-70 % tijekom dana i znatno višom 90-95 % tijekom noći barem tri sata kako bi se usporila transpiracija i spriječile ožegotine na vrhovima uzrokovane procesom usvajanja kalcija.

Izbor kultivara i vrijeme sadnje
Hidroponska proizvodnja nam daje razne mogućnosti, pa tako izborom kultivara i primjenom novih tehnologija možemo programirati sam početak i duljinu berbe. Razlikujemo kultivare kratkog dana (Elsanta, Sonata, Clery, Joly…) ili prosto rečeno jednorađajuće i stalnorađajuće (mjesečarke) kultivare (Albion, San Andreas, Portola, Capri, Murano ...).

Kultivari kratkog dana formiraju cvjetove kada je dužina dana od 8-13 sati,i hladniji dio godine, dok produženjem iznad 13 sati zametanje prestaje.

Stalnorađajući kultivari također imaju interakciju s trajanjem osvjetljenja no važniju ulogu ima temperatura. Zametanje cvjetova i cvatnja odvija se pri svim duljinama dana, ali ipak treba napomenuti da je veći broj cvjetova u vrijeme dužeg dana. Ukoliko se temperatura približi vrijednosti od 30 ili više stupnjeva broj cvjetova naglo pada.

Oba tipa kultivara mogu se saditi tijekom cijele godine, ali najbolji rezultati u našim klimatskim uvjetima postižu se sadnjom biljke kratkog dana kraj kolovoza početak rujna zavisno od tipa sadnice, dok se stalnorađajuće sade u ožujku.

Sklop biljaka je od 80 000-200 000 biljaka na hektar, što je u usporedbi s "klasičnom“ proizvodnjom na tlu u gredicama, oko 2 – 5 puta više opet ovisno o načinu hidroponske proizvodnje, što jasno direktno utječe na sam prinos i zaradu.

Prednosti i nedostaci hidroponske proizvodnje u odnosu na konvencionalnu
Prednosti:

kontrola proizvodnje
sigurnija proizvodnja
proizvodnja na površinama na kojima nije bilo uvjeta za uzgoj
nema plodoreda
bolji i lakši uvjeti rada (veća učinkovitost)
nekoliko puta veći prinosi
veća kvaliteta plodova
mogućnost cjelogodišnje proizvodnje, a time i veća dobit
racionalnija potrošnja hranjiva i vode
manja uporaba pesticida, a time i manje onečišćenje okoliša
Nedostaci:

veće početno ulaganje
potrebno veće znanje (stalna edukacija)
skuplja proizvodnja

Zaključak
U današnje vrijeme kada su pred proizvođače jagoda postavljeni sve veći izazovi u pogledu same proizvodnje, ali i zahtjeva tržišta, hidroponska proizvodnja može biti jedan od odgovora. Ali ovdje ipak treba još jednom naglasiti da se u ovakvoj ciljanoj, skupoj, preciznoj i automatiziranoj proizvodnji neznanje i greške skupo plaćaju, tako da prije ulaska u takvu proizvodnju treba dobro razmisliti, konzultirati stručnjake (specijaliste) za tu proizvodnju i proanalizirati sve bitne činjenice.