Hercegovci sanjaju svoj naftni san

Stanovnici mjesta Lastva i okolnih sela, oko dvadesetak kilometara od središta Trebinja, sanjaju san da će na njihovom području uskoro poteći prvi bareli “crnog zlata” - nafte. Nadu za to im daju istraživanja koja su vršena na tom području još u prošlom stoljeću, 60-ih godina, kada je utvrđeno da je područje južnog Jadrana potencijalno nalazište nafte.

Lokacija uz granicu

Ako nafte ima na crnogorskom primorju, onda je, cijene građani Trebinja i istočne Hercegovine, mora biti u pojasu od najmanje 100 kilometara, a kako je lokacija Lastve gotovo uz samu granicu s Crnom Gorom, onda je, zaključuju, neminovno mora biti i na njihovom području.

Ekipa agencije Anadolija boravila je na lokaciji Lastve i šireg područja sela na krajnjem istoku Hercegovine za koje se tvrdi da su potencijalna nalazišta nafte. Ranko Šakotić, 84-godišnji domaćin, odveo nas je u baštu svoga imanja gdje su ranije vršena naftna istraživanja. Sjeća se da je to bilo još 1959./1960.

Upravo u njegovoj kući, priča, bio je smješten šef naftnih istraživanja, dok je njegovih desetak ljudi, koji su bili angažirani na nalazištima, bilo locirano u obližnjim barakama koje su izgrađene za te namjene. Naftna istraživanja je, veli Šakotić, vršila tadašnja jugoslavenska tvrtka “Geoistraga Nafta Bar” iz Crne Gore. Priča Šakotić i o naftnim istraživanjima koja su vršena na lokaciji Lastve o čemu svjedoče dvije bušotine na Šakotićevom imanju koje i sada tamo stoje. Jedna od njih, iz koje izvire voda, vrlo često proizvodi čudne mjehuriće. Na obližnjoj poljani, udaljenoj oko 300 do 400 metara od kuće Šakotića, nalazi se još nekoliko bušotina koje na površinu izbacuju masne mrlje, što jasno ukazuje da na većoj dubini ispod površine vode postoji mogućnost da ima nafte.

Na to, kaže Šakotić, ukazuju i biljke koje rastu na toj lokaciji i koje su svojstvene za barska područja. Te biljke, naglašava Šakotić, vezuju se za lokacije za koje se smatra da su potencijalna nalazišta nafte. “Timovi Geoistrage Nafta Bara dolazili su na moje imanje 1960-ih godina. Prvobitno su htjeli vršiti naftna istraživanja u blizini moje kuće, ali smo ih zamolili da to malo pomjere uz polje. Oni su rekli da nema problema: ako ima nafte u blizini kuće, bit će je u polju i šire. U mom vrtu su napravili bušotine na dubini od 35 metara. Istaknuli su kako postoji mogućnost da se na toj lokaciji nalazi naftna mrlja, odnosno da ima nafte”, istaknuo je u razgovoru za Anadoliju Šakotić, stanovnik Lastve.

Nedostatak sredstava

On navodi kako su tri-četiri bušotine napravljene i nizvodno, u dolini rijeke Jazina, te da su i tu potencijalna nalazišta nafte. Zapravo, kako im je tada rečeno, naglašava Šakotić, to je šira lokacija Lastve, ali i obližnjih sela koja gravitiraju njemu, sve do granice s Crnom Gorom u dijelu Orjen - Bijela gora (Bijela planina, kako je poznata u narodu).

“Bilo je niz projekata. Na livadama u okolici, na potezu od oko 300 do 400 metara udaljenosti, jasno su primijećeni slojevi masnoće koji plivaju po vodi. Mještani su ovdje pričali i još uvijek pričaju kako nafta curi po površini. Nažalost, tada se projekt nije mogao završiti do kraja zbog nedostatka sredstava i odustalo se od daljnjeg rada. Nadamo se da ćemo uskoro imati razloga za slavlje: da će nafta i službeno poteći s naše lokacije”, zaključio je Šakotić. Ovaj stanovnik Lastve za Anadoliju priča kako je u proljeće ove godine angažirao ekipe poduzeća Hidroelektrane na Trebišnjici kako bi pronašao vodu koju će koristiti za navodnjavanje.