Halal-proizvodi kao hrvatski izvozni hit

Hrvatske tvrtke sve više proizvode hranu koja je u skladu s islamskim propisima. Ne toliko zbog domaćih muslimana, nego zbog izvoza. On doseže više stotina milijuna eura godišnje, a Hrvatska po tomu prednjači u regiji.

Šerijatski zakon muslimanima, između ostalog, nalaže što je zabranjeno jesti i piti, a kako bi život bio lakši, dozvoljeni prehrambeni proizvodi nose znak 'halal' koji jamči da dotična hrana ne sadrži za muslimane zabranjene tvari, prije svega svinjetinu, alkohol i GMO hranu. Takvih proizvoda hrvatskih tvrtki ima sve više na policama trgovina u Hrvatskoj, a još više na onima izvan granica Hrvatske. O kakvom se poslovnom potencijalu radi govori i činjenica da je prošle godine svjetsko tržište halal-proizvoda ostvarilo 635 milijardi dolara prometa od čega 66 milijardi u Europi. Primjerice, u Londonu postoji 6 milijuna potrošača halal-proizvoda od kojih su samo 2 milijuna muslimani. Prema posljednjem popisu stanovništva, onom iz 2001. godine, u Hrvatskoj je tada živjelo nešto manje od 57.000 pripadnika islamske vjerske zajednice što ne predstavlja izdašno tržište za halal-proizvode i usluge, ali izvoziti se uvijek može pri čemu ne treba ići daleko. Prema riječima Aziza Hasanovića, ravnatelja hrvatskog Centra za certificiranje halal-kvalitete, bosansko-hercegovačka prerađivačka industrija nije u stanju zadovoljiti domaće potrebe za halal-proizvodima što su prepoznale i iskoristile gotovo sve veće hrvatske tvrtke koje se bave proizvodnjom prehrambenih proizvoda, ali i pokoja manja.

„Neke bosanskohercegovačke firme imaju certifikat neke nemaju. Hrvatska čak ima mnogo više certificiranih proizvoda nego Bosna i Hercegovina tako da je menadžment hrvatskih tvrtki dalekovidniji glede toga. Sve firme koje čine okosnicu hrvatske prehrambene industrije imaju svoja postrojenja u BiH i po automatizmu se njihovi proizvodi certificiraju i ondje“, govori Hasanović. Da je Bosna i Hercegovina plodno tlo za hrvatske proizvode s halal-znakom govori i podatak iz prošlogodišnje ankete agencije zadužene za certificiranje halal-proizvoda u BiH koji kaže da 74 posto tamošnjih građana vodi računa o onom što troši i konzumira i inzistira da namirnice budu označene halal-znakom. Prema podacima do kojih je došao hrvatski Centar 2009. godine iz Hrvatske je izvezeno halal-proizvoda u vrijednosti od 672 milijuna dolara, dok podaci za prošlu godinu nisu na raspolaganju. Primjerice, iz koprivničke Podravke (ZSE:PODR-R-A) kažu da posjeduju halal-certifikat za tri proizvoda - goveđi gulaš, kokošju i pileću paštetu. Goveđi gulaš izvoze u Englesku, Italiju, Švedsku i Njemačku, a paštete u Italiju i Švedsku. Podaci kažu da trenutno u Hrvatskoj postoji oko 2.000 proizvoda koji dolaze od strane 23 proizvođača s halal-certifikatom kojeg dodjeljuje hrvatski Centar za certificiranje halal-kvalitete osnovan početkom siječnja prošle godine od strane Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj.

Znak halal može nositi pileći batak, pureća pašteta, kava, čokolada, med, voda, čaj, džem od šljiva - zapravo bilo koji prehrambeni proizvod bez muslimanima zabranjenih sastojaka. No halal-proizvod je mnogo širi pojam pa postoji i halal-bankarstvo i ugostiteljstvo pa tako i hoteli s halal-certifikatom. U certificiranju hotela postoje tri kategorije – A, B i C kategorija. Za onu najblažu, A kategoriju, od hotela se traži da ima odvojene stolove u blagovaonicama, odvojene linije u kuhinjama, traži se da sobe u kojima bi muslimani odsjedali imaju označen smjer Kible, tj. smjer jugoistoka prema kojem musliman treba biti okrenut tijekom molitve. Traži se i čista prostirka za obavljanje molitve i Kur´an. Trenutno postoji nekoliko takvih hotela na otoku Krku, no interes za certifikatom među hotelijerima je sve veći, a pokazao ga je i zagrebački hotel Esplanade. Proizvodi koji su se okitili halal-certifikatom podložni su kontroli bilo da se ona vrši u proizvodnim pogonima ili u za to određenim institutima gdje se obavlja analiza već certificiranih proizvoda na svinjsko meso, svinjsku mast i proteine, alkohol i GMO hranu. Hasanović kaže da kontrole i analize do sada nisu pokazale da neki od halal-proizvoda to zapravo nije. „Na budućnost halala u Hrvatskoj gledamo vrlo optimistično jer se on sve više prepoznaje kao jedan od projekata u kojem bi Hrvatska mogla postati regionalni lider u proizvodnji halal-proizvoda. Ako uzmemo države bivše Jugoslavije, najviše je naših tvrtki s oznakom halala“, zaključuje Hasanović. Pitanje jela i pića u islamu nije pitanje dobre volje, već zakona kojeg se valja držati. Na internetskim stranicama hrvatskoga Centra za certificiranje halal-kvalitete stoji da Kur´an posvećuje 119 redaka jelu i piću. Devedeset redaka posvećeno je dozvoljenim jelima i pićima (halal), a 29 kuranskih redaka donosi određene zabrane glede jela i pića (haram).

Iz tih redaka vidljiva je stroga zabrana, tj. haram svinjskog mesa i svih proizvoda koji se dovode u vezu s tim, alkohola i svih proizvoda koji se dovode u vezu s tim. Haram je i krv, konzumiranje mesa životinje koje je zaklano u nečije drugo ime, a ne u ime Boga, konzumiranje mesa životinja koje su zadavljene, pretučene, strmoglavljene, probodene rogom, načete od zvijeri i onih koje su žrtvovane na žrtvenicima. Pored gore navedenih zabrana postoji i zabrana konzumiranja mesa životinja koje imaju kandže. Muslimanima je zabranjeno konzumirati meso domaćih magaraca, zabranjeno je jesti meso životinja koje jedu nečist. Zabrana se odnosi i na životinje koje su ogavne kao što su razne vrste kukaca.