Gradovima će uzeti 3 mlrd. i dati tvrtkama

Nešto više od milijarde kuna prihoda gradova i lokalnih jedinica, 400 milijuna kuna namijenjenih Hrvatskim vodama, 90 milijuna kuna Hrvatskih šuma, 50 milijuna kuna komorskog doprinosa... umjesto na računima spomenutih institucija trebalo bi završiti u novom državnom intervencijskom fondu.

Preslaganje nameta
Pokrećući osnivanje interventnog fonda za pomoć gospodarstvu, Hrvatska udruga poslodavaca predložila je premijeru da ne povećava poreze, nego da inicijalna sredstva pronađe unutar 12,5 milijardi kuna neoporezivih prihoda koje je država nedavno pobrojila i javno objavila u registru parafiskalnih prihoda. Industrijalci traže od premijera da svaku četvrtu kunu od dvjestotinjak pobrojenih nameta usmjeri u intervencijski fond i tako osigura početnih 3 mlrd. kuna za spas poduzeća. – U slučaju propadanja poduzeća svi moramo znati da bez tih tvrtki, poduzetnika i gospodarstva nema ni radnih mjesta, plaća i prihoda u proračunu – rekao je i danas premijer Sanader u Saboru.

No, u tome će biti bez podrške središnje banke u kojoj kažu da inozemne obveze tvrtki nisu njihov problem. Središnja banka olakšava položaj poduzećima samo održavanjem stabilnosti tečaja i cijena te osiguravanjem zadovoljavajuće likvidnosti u bankovnom sustavu kako bi poslovne banke mogle financijski pratiti poslovanje svojih klijenata. Hoće li Vlada RH naći prostor i način da pomogne i privatnim kompanijama koje bi se našle u teškoćama zbog sadašnjih i očekivanih poremećaja na tržištima, pitanje je fiskalne, a ne monetarne politike, kaže Ružica Vuger, glasnogovornica HNB-a.

Opasnost za male
– Sve je još na bazi idejnog rješenja i tek treba razraditi detalje – objašnjava Anton Starčević, jedan od rijetkih članova novog savjetničkog tima Vlade koji zna nešto više o inicijativi HUP-a. Kaže da treba provesti i anketu na temelju koje bi se došlo do popisa dužnika i odgovora kako su planirali refinancirati dug.

Hrvoje Stojić iz Hypo banke ne vjeruje da bi blue-chip tvrtkama kao što su Pliva, Ina ili Agrokor otplata mogla biti problem, ali ne uspiju li refinancirati obveze, doći će u pitanje nove investicije. – Usmjere li se i oni samo na domaće tržište, postoji opasnost da istisnu sektor malih i srednjih poduzeća – kaže Stojić. Privatne tvrtke lani su mjesečno uzimale otprilike 635 milijuna eura novih kredita, a ove godine 400 milijuna eura.