Građani u bankama imaju oročeno 106,7 milijardi kuna

Svjetski dan štednje obilježava se svake godine 31. listopada, a njegovo obilježavanje znak je sjećanja na međunarodni kongres štedioničara, koji je održan na taj dan davne 1924. godine u Milanu. U Hrvatskoj poslovne banke svake godine Dan štednje obilježavaju raznim edukativnim radionicama, humanitarnim akcijama i donacijama.

Hrvatski građani su posljednjih godina, a posebice otkako traje globalna kriza, sve skloniji štednji. Da je to tako, pokazuju i podaci Hrvatske narodne banke o oročenim štednim depozitima građana u bankama. Potkraj kolovoza su građani u bankama imali 106,7 milijardi kuna oročenih depozita, dok su prošle godine u isto vrijeme imali 99,1 milijardu kuna.

Što se tiče štednih depozita građana, oni su potkraj kolovoza iznosili 18,43 milijarde kuna, a početkom godine 18,08 milijardi kuna. U svim većim poslovnim bankama u Hrvatskoj ističu da su hrvatski građani najskloniji štedjeti oročavanjem svojeg novca u eurima, i to na razdoblje od jedne godine. Makroekonomski analitičar Erste banke Alen Kovač savjetuje građanima da prije odluke o ulaganju svog novca u razgovoru sa savjetnikom u banci utvrde koji proizvod ili skupina štednih i investicijskih proizvoda odgovara upravo njihovim potrebama. Napominje da su nepovoljni trendovi na tržištu kapitala te naglašeni rizici sasvim sigurno utjecali na preferencije u korist nerizičnih ulaganja, prije svega depozita. S druge strane je naglašena orijentiranost banaka prema domaćim izvorima, odnosno depozitima, te posljedični uzlazni trend kamatnih stopa na depozite dodatno potaknula depozitnu aktivnost. Kad se stabilizira okružje, sigurno treba očekivati povećan interes klijenata i za rizičnija ulaganja ili u investicijske fondove ili izravno ulaganjem u dionice. Ipak, u ovom trenutku teško je odrediti dinamiku znatnijeg oporavka interesa, jer uz okružje treba uzeti u obzir i logičan oprezniji stav klijenata prema rizičnijim vidovima ulaganja, zaključuje Kovač.

Glavni ekonomist Raiffeisen banke Anton Starčević kaže da se ove godine postupno otvaraju međunarodna tržišta kapitala, što jača alternativu domaćim depozitima. Na žalost, percepcija hrvatskog rizika je promijenjena pa umjesto ponude jeftinoga kapitala iz inozemstva, kakav smo imali prije krize, danas govorimo o odmrzavanju ponude skupoga kapitala, što ne stvara pritisak na smanjivanje cijene domaćega kapitala. Ipak, kaže Starčević, prema prognozama RBA, cijena hrvatskog rizika bi se trebala postupno smanjivati sljedeće godine, ali će suprotni učinak imati porast temeljnih kamatnih stopa na inozemni kapital (Euribor). Rezultat oba procesa trebao bi biti zadržavanje kamatnih stopa na depozite na postojećoj razini s izgledima tek za blago smanjenje.

Osim oročenih depozita, jedan od oblika štednje koji je također zanimljiv građanima je i stambena štednja. Prema procjenama, oko 20 posto stanovništva je uključeno u taj oblik štednje, a bilježi se daljnji trend porasta. Stambena štednja je i dalje atraktivna zbog svoje sigurnosti te prinosa koji, osim kamate, uključuje i državna poticajna sredstava. U Prvoj stambenoj štedionici kažu da trend uzimanja kredita nakon isteka štednje raste, za razliku od prošlih razdoblja, kada se u stambenim štedionicama uglavnom štedjelo radi štednje.

Kamate na depozite dosegle svoj gornji limit
Iako su kamatne stope na depozite tržišna kategorija koja podliježe utjecaju više faktora, može se zaključiti da su s obzirom na trenutačne tržišne okolnosti dosegle gornje limite svojih vrijednosti, kaže Alen Kovač, makroekonomski analitičar Erste banke.

U bankama 256,1 milijarda kuna
Ukupni depoziti u bankama - znači, i pravnih i fizičkih osoba - potkraj kolovoza su iznosili 256,1 milijardu kuna, a oročeni depoziti 197,4 milijarde kuna, dok su lani potkraj kolovoza ukupni depoziti bili 239,5 milijardi kuna, a oročeni 170,8 milijardi kuna.