Građani i tvrtke u bankama drže preko 300 milijardi kuna, većina štednje je u eurima

Ukupni depoziti u bankama, u što su uključeni štedni i oročeni depoziti te depozitni novac krajem travnja iznosili su 311,3 milijarde kuna. U odnosu na ožujak, top je pad za 860,3 milijuna kuna, no na godišnjoj razini depoziti su porasli za čak 25,3 milijarde kuna ili 8,8 posto, što je nastavak rasta koji traje još od 2011. godine.

“Nastavak pozitivnih godišnjih stopa rasta ukupnih depozita u travnju prije svega je rezultat rasta depozitnog novca koji uključuje novčana sredstva na transakcijskim računima te obveze kreditnih institucija po izdanim kunskim instrumentima plaćanja, a umanjuje se za novčana sredstva u platnom prometu”, pojašnjavaju analitičari RBA.

80 POSTO U STRANOJ VALUTI
Depozitni novac krajem travnja iznosio je 109,2 mlrd. kuna što je porast od 1 posto u odnosu na mjesec ranije, te čini 35,1 posto ukupnih depozita. Na godišnjoj razini depozitni novac porastao je za 17,6 milijardi kuna, odnosno za 19,3 posto. “Posljedica takvih kretanja svakako je okruženje niskih kamatnih stopa na oročenu štednju pa se u uvjetima nesklonosti ulaganja u druge oblike financijske imovine višak raspoloživog dohotka postepeno preusmjerava u najlikvidnije oblike depozita”, navodi se u analizi RBA.

Ukupni štedni i oročeni depoziti na godišnjoj razini porasli su za 7,6 milijardi kuna, odnosno za 3,9 posto te su krajem travnja iznosili 202,1 milijardu kuna. Čak 80 posto štednih i oročenih depozita je u stranoj valuti, uglavnom u eurima te se glavnina toga odnosi na sektor stanovništva.

KRIZA ĆE USPORITI RAST DEPOZITA
Ukupni valutni depoziti krajem travnja u odnosu na ožujak pali su za 446 milijuna kuna odnosno 0,3 posto, ali na godišnjoj razini zabilježen je rast od 13,4 milijardi kuna odnosno 8,5 posto.

“Izgledna mogućnost smanjenja budućeg raspoloživog dohotka građana i poteškoće u realnom sektoru mogle bi usporiti rast ukupnih depozita kod banaka. Ipak i dalje očekujemo najsnažniji rast kod depozitnog novca zbog nastavka okruženja niskih kamatnih stopa, visoke sklonosti držanja likvidnih sredstava i nesklonosti ulaganju u ostalu financijsku imovinu”, zaključuju analitičari RBA.