Gospodarski razvoj otoka u rukama mladih

Dr. Ivan Lajić izabran je za voditelja specijaliziranog Centra za istraživanje otoka pri Institutu za migracije i narodnosti u Zagrebu koji se upravo uspostavlja na otoku Zlarinu. Dr. Lajić se inače već 14 godina sustavno bavi istraživanjima svih oblika unutarnjih i međunarodnih migracija i hrvatskim iseljenicima. Centar za istraživanje otoka na Zlarinu bit će prvi centar takve vrste u Hrvatskoj.

Primarni istraživački zadatak petero znanstvenika i još dvojice znanstvenih novaka bit će istraživanje svih društvenih aspekata otočne zajednice. »Prioritet ćemo dati demografskom istraživanju, i to dijelu koji se bavi migracijama. Naime, osnovni problemi koji već desetljećima prate društveno-gospodarski razvoj naših otoka je smanjivanje mlade aktivne i fertilne generacije zbog iseljavanja. Upravo ta dobna skupina trebala bi biti nositelj gospodarskih i ostalih programa otočnog razvoja, odnosno otočne revitalizacije«, kaže dr. Lajić. Dodaje da svi šibenski otoci spadaju u skupinu malih otoka, pa su i brojem stanovnika male otočne populacije. Kod njih je prisutna izrazita depopulacija, koja je posebno vidljiva na pučinskom otoku Žirju, ali i na Kapriju, koji spada u tzv. kanalske otoke. Istodobno i otoci bliže kopnu, Krapanj, Prvić i Zlarin, dijele demografsku sudbinu najugroženijih otoka. To je jedan od razloga zašto je Centar za istraživanje otoka lociran na Zlarinu. »Glavni cilj trogodišnjeg znanstvenog istraživanja Centra biti će kvantitativno i kvalitativno vrednovanje ljudskih potencijala hrvatskih otoka.

U svakoj istraživačkoj temi nastojat će se povezati sociopsihološki s demografskim čimbenicima. Primjerice, demografsko starenje i pokazatelji starenja pojedinih populacija dovest će se u vezu s produktivnim starenjem ili s umirovljeničkim migracijama i ekonomskom korišću za zajednicu. Obećano nam je da će Uprava za otočni i priobalni razvoj financijski pomoći istraživanje 'Ljudski potencijali hrvatskih otoka'«, kaže Lajić. Svi istraživači u Centru imaju titule doktora znanosti, a ujedno su i predavači na zagrebačkom Sveučilištu. Taj kadar može artikulirati i inicirati specijalistički smjer na šibenskom Veleučilištu. Inače, za rad Centra godišnje treba osigurati oko 100.000 kuna, što nisu velika sredstva jer Ministarstvo znanosti plaća istraživače. Inače, treba reći da je iseljavanje s otoka danas gotovo zaustavljeno, jer su potencijalni migranti već otišli. Istodobno je uočena i pozitivna tendencija doseljavanja na otoke pojedinih netipičnih migrantskih skupina - intelektualci, umjetnici, ponekad stranci - što je prisutno na otoku Prviću, Zlarinu i Krapnju.

Tvrdnja da je ispražnjen potencijalni emigracijski kontingent proizlazi iz udjela mladog stanovništva starosti do 19 godina. Godine 2001. na šibenskim je otocima najmlađa skupina sačinjavala udjel od tri do 13 posto, a to govori, zapravo, o zanemarivom potencijalnom broju iseljenika. Broj stanovnika na šibenskim otocima, izuzme li se Murter, danas najvjerojatnije ne prelazi 1100 stanovnika. To su ostarjele populacije. Najstarije stanovništvo živi na Kapriju, i tamo prosječna starost prelazi 64 godine. Tek je za jednu godinu prosječno mlađa populacija na otoku Žirju. Oko pedeset godina prosječne su starosti Krapnjani, a stanovništvo Zlarina i Prvića približava se prosjeku od 60 godina. Koliko je visoka starost tih otočana, čak i u usporedbi s stanovništvom svih hrvatskih otoka, govori podatak da je prosjek cjelokupnog jadranskog otočnog stanovništva oko - 44 godine.