Godišnje uvezemo cvijeća za 50 milijuna dolara

U Hrvatskoj se godišnje uveze cvijeća u vrijednosti 50 milijuna dolara, a zbog prekomjernog uvoza domaći cvjećari sve teže, nalaze put do potrošača.

Domaći proizvođači cvijeća drže da bi trebalo pooštriti kontrolu uvoza cvijeća te posebno upozoravaju na deklaracije na proizvodima, jer se uvozi sve i svašta. Na domaće tržište dolazi cvijeće koje je već vraćeno s aukcijske prodaje na robnim burzama u drugim zemljama i koje uvene već za dva do tri dana nakon kupnje.
Ipak, pojedine županije, kao Zagrebačka i Varaždinska, te Grad Zagreb potiču proizvodnju cvijeća jer bez ulaganja u tehnologiju proizvodnje cvijeća hrvatski proizvođači teško mogu opstati na tržištu.

I Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i regionalnog razvoja potiče proizvodnju cvijeća na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Riječ je o lavandi, buhaču i ljekovitom bilju.
Hrvatska je zbog malih i rascjepkanih poljoprivrednih površina, koji u prosjeku iznose pet hektara, ali i povoljne klime, pogodna za proizvodnju cvijeća na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Primjerice, jedno takvo gospodarstvo može proizvoditi cvijeće na samo jednom hektaru površine, koje je natkriveno zaštitnom mrežom. No, obavezno je i navodnjavanje te plastenik koji pokriva barem 1600 četvornih metara.
Riječ je o sezonskom cvijeću - gladiolama, ljiljanima i božurima - koji su i izvozni proizvod.

Na zagrebačkoj veletržnici cvijeća, nakon velikog posla za blagdan Svih Svetih, Božić i Valentinovo, sada čekaju Uskrs. Ali i sada na veletržnici ima palminog lišća iz uvoza, a od prodavača smo čuli da su se zimus dobro prodavali šleperi nordijskih jela za božićne aranžmane, koji su preplavili trgovačke centre.

Ima na Žitnjaku i kolumbijskih ruža, starih sedam dana, a rok za njezinu prodaju je najviše četiri dana. Naravno, što dulje cvijet stoji, to mu cijena više pada. Proizvođači cvijeća su se požalili da im posao, koji više nije isplativ, jer je zarada višestruko pala samo u nekoliko godina, kvare različiti prekupci, koji za jednu kunu voze cvijeće za veletržnice do cvjećara po cijelom gradu.

S druge strane, veliki posao s uvoznim cvijećem i ukrasnim biljem rade različiti dekorateri i modni stilisti koji za svoje kreacije uzimaju tvrtkama velik novac.
Uz tradiciju koja nestaje, kupnju cvijeća, barem jednom na tjedan, sada je najvažnije izaći s robom u pravom trenutku na tržište, oko blagdana, jer se cvijeće sve manje kupuje u »obične« dane.

Devedeset posto cvijeća uvozimo
I uz veliki domaći potencijal, 90 posto cvijeća je iz uvoza. Samo u sklopu Veletržnice cvijeća na Žitnjaku u Zagrebu posluje tridesetak uvoznika cvijeća. Zemlje najveći izvoznici cvijeća i biljaka u Hrvatsku su Italija s nešto više od 8988 tona, a iza nje je Nizozemska sa 6469 tona. U Hrvatsku se velike količine cvijeća i ukrasnog bilja uvozi i iz Mađarske, Njemačke i Španjolske, dok se godišnje iz Slovenije uveze 470 tona cvijeća, Srbije 391 tona, a iz dalekog Ekvadora 263 tone.