GfK: Potrošačka klima u Hrvatskoj

Prema rezultatima drugog ovogodišnjeg vala istraživanja GfK Barometar, naša kućanstva ne očekuju poboljšanje životnih uvjeta u sljedećih godinu dana. Oko 7 posto kućanstava ima nešto bolju financijsku situaciju nego prije godinu dana, dok 41 posto kućanstava smatra da su ostali na istom. Za više od polovice kućanstava (53%) njihovo sadašnje financijsko stanje je lošije nego prije godinu dana, navodi se u GfK istraživanju. U sljedećih godinu dana oko 12 posto kućanstava se nada da će im financijska situacija biti barem malo bolja. Oko 44 posto kućanstava procjenjuje da će im financijska situacija ostati približno ista, ali čak 41% kućanstava ocjenjuje da će im biti lošije.

Izraženo uobičajenom prosječnom ocjenom (od 1/znatno gore do 5/znatno bolje) financije kućanstva za sljedećih 12 mjeseci iznose tek 2,6. Za proteklih godinu dana najlošiju ocjenu dali su ispitanici u sjevernoj Hrvatskoj (63% ih navodi lošiju financijsku situaciju kućanstva) s prosječnom ocjenom od samo 2,08. Kod pogleda na financije u sljedećih godinu dana i opet se najviše ističu ispitanici u sjevernoj Hrvatskoj – 60% smatra da će im financije biti lošije (prosječna ocjena 2,25).

Dok Poljaci iskazuju najveći pozitivni pomak financijske situaciju u proteklih godinu dana, Rumunjska kućanstva u najvećoj mjeri procjenjuju da im je bilo (znatno) lošije. Česi iskazuju najveću nadu u bolju financijsku situaciju u slijedećih godinu dana (približno petina ispitanih), a rumunjska kućanstva u najvećoj mjeri (57%) procjenjuju da će im biti još lošije. No, i preko 40% kućanstava u Hrvatskoj smatra da će im sljedećih godinu dana financije biti još lošije, napominje se u priopćenju.

Oko trećine kućanstava iskazuju da će u 2011. godini morati izdvajati više novca za kupnju trajnih dobara (dok je takvih bilo četvrtina prije pola godine). Na drugoj strani, većina kućanstava (53%) trošit će na trajna dobra isto kao sada ili čak manje. Ukupan broj kućanstava koja mogu barem nešto štedjet kreće se u Hrvatskoj na oko 35 posto (što je oko 7 % manje nego prije pola godine). Često se događa da su ta ista kućanstva koja nastoje barem malo štedjeti opterećena i kreditima da bi zadovoljila razne dodatne / dugoročne potrebe u obitelji.

Za Hrvatsku se još može naglasiti da se najviše moraju dodatno zaduživati ispitanici u Lici, Kordunu i Banovini (17%) te sjevernoj Hrvatskoj (16%), a najmanje u Istri i Primorju (7%). Ipak, Istrani i Primorci najviše posežu za nagrizanjem postojeće štednje (14%). U sjevernoj Hrvatskoj ima najviše kućanstava koja jedva sastavljaju kraj s krajem (54%). Štede pak najmanje u sjevernoj Hrvatskoj ( samo 24%), a najviše u Dalmaciji i Slavoniji (oko 40%).