Geodeti i geoinformatičari postaju zanimanja budućnosti

Smatra se da čak 80 posto svih informacija koje pohranjujemo sadrži prostornu informaciju, odnosno geoinformaciju. Upravo je geoinformatika brzorastuća znanstvena grana čija se primjena može pronaći u gotovo svim područjima ljudske djelatnosti, od marketinga i prodaje, medicine, zaštite okoliša, transporta do urbanizma.

Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu završio je projekt Labirint, vrijedan više od 3,4 milijuna kuna, od čega je iznos EU potpore iz Europskoga socijalnog fonda bio više od 2,9 milijuna. Trajao je 36 mjeseci te je omogućio usklađivanje postojećih studijskih programa geodezije i geoinformatike u Hrvatskoj s modernim znanstvenim spoznajama i tehnološkim promjenama koje su se dogodile u proteklih 10 godina.

"Labirintom smo u protekle tri godine definirali standarde za 10 geodetskih i geoinformatičkih zanimanja budućnosti te tri standarda kvalifikacije i ishoda učenja studijskih programa potrebnih za ta zanimanja. Na preddiplomskoj razini značajno je unaprijeđen studijski program za sveučilišnog prvostupnika geodezije i geoinformatike, dok su na diplomskoj razini prvi put izrađeni potpuno novi standardi kvalifikacija za magistra inženjera geodezije i magistra inženjera geoinformatike. Sve će to poslužiti kao podloga za studijske programe s kompetencijama koje će tržište rada tražiti za 10 godina", rekao je voditelj projekta Damir Medak navodeći kako će se prvi studenti upisati za dvije godine.

"Za 10 godina će geodezija i geoinformatika, koje su već sada oslonjene na svemirske tehnologije, biti čvrsto povezane s robotiziranim mjernim stanicama, laserskim skenerima, besposadnim letjelicama, umjetnom inteligencijom, strojnim učenjem i ostalim inovativnim tehnologijama koje već sada predstavljaju vrh istraživačke djelatnosti na našem području", rekao je Medak.

Moderni akreditirani studijski programi
Nedavna istraživanja pokazuju da ova grana industrije godišnje prosječno raste za 13,6 posto, potpomognuta razvojem pametnih gradova i autonomnih vozila te ulaganjem u praćenje klimatskih promjena. Da Hrvatska ne bi zaostajala u ovom segmentu, potrebna je prilagodba obrazovnog sektora kako bi budući studenti dobili sva potrebna znanja za buduće tržište rada.

U Hrvatskoj postoje dva fakulteta na kojima se izvode studiji povezani s geodezijom i geoinformatikom: Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu. Unatoč vrlo nezahvalnim okolnostima provođenja projekta (pandemija te potresi u Zagrebu i Petrinji), ta su dva fakulteta zajedno s Institutom za razvoj obrazovanja iz Zagreba provela sve planirane aktivnosti projekta Labirint.

Na projektu je aktivno sudjelovalo 30 nastavnika i suradnika iz partnerskih ustanova te brojni vanjski suradnici iz geodetskih i geoinformatičkih tvrtki, državnog i javnog sektora. Na taj je način postignut vrlo visok stupanj sinergije u uporabi metodologije predviđene mehanizmima Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira: od zanimanja, preko kvalifikacija do ishoda učenja studijskih programa.