Gavrilović: Mesna industrija koja ne treba domaću poljoprivredu

Petrinjski Gavrilović lani je pomalo neočekivano ostvario gubitak od 775 tisuća kuna, nakon što je u prethodnom razdoblju poslovne godine završavao pozitivnim saldom. Što se dogodilo, za sada je teško reći jer u tvrtki nisu htjeli komentirati svoje poslovne rezultate. Ipak, unatoč lanjskom gubitku čini se da stabilno posluje i možda mu je veći problem gubitak nekadašnjeg imidža na Banovini, pa i u cijeloj Hrvatskoj, nego samo poslovanje.

Sudeći prema raspoloživim podacima, ali i tvrtkinoj perspektivi, dobri poznavatelji prilika ne sumnjaju da je stabilna i da posluje dobro. No tijekom mnogih razgovora moglo se primijetiti da su svi ozlojeđeni time što Gavrilović nimalo ne pridonosi razvoju domaće poljoprivrede, pogotovo lokalne.

Utoliko je zanimljivije što mu je Ministarstvo poljoprivrede, usprkos tome što se još tada sporio s državom zbog svojih nekretnina, još u listopadu 2017. odobrilo 19,6 milijuna kuna iz Fonda za ruralni razvoj (FRR), odnosno pedeset posto novca za projekt modernizacije punilišta i pakirnice konzervi, proširenje kapaciteta narezaka te nadogradnju ERP sustava Navision i integriranog hardvera. Možda je upravo to ulaganje od gotovo četrdeset milijuna kuna uzrok tvrtkina lanjskoga gubitka.

Dobro upućeni sugovornik pita se na temelju čega su u Ministarstvu poljoprivrede odobrili toliki novac Gavriloviću kad nema govora o tome da je modernizacijom pogona unaprijeđen ruralni razvoj jer nekadašnji petrinjski div gotovo svu sirovinu nabavlja u inozemstvu, odnosno stočarstvo na Banovini uopće nije vezano uz tu tvrtku.