Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

19 Ruj 2012

Fuzija više nije znanstvena fantastika!

Izvor: www.tportal.hr · Autor: NJD  

Fuzija više nije znanstvena fantastika!

Čista i jeftina energija fuzije već je gotovo stotinu godina sveti gral energetike, međutim koliko god da je prošlo od otkrića ovoga procesa 1929., znanstvenici su uvijek predviđali da će za njegovu realizaciju trebati još nekoliko desetljeća. Sada, s početkom izgradnje Itera u Francuskoj, čini se da je ipak konačno došlo vrijeme fuzije.

Proces fuzije lakih elemenata – spajanje atomskih jezgara vodika u težu jezgru helija, uz oslobađanje energije odvija se na Suncu i drugim zvijezdama. U fuziji se stvara oko milijun puta veća energija od kemijske, jer je energija koja povezuje nukleone u jezgri znatno veća od energije veza među molekulama kakva se, primjerice, oslobađa u sagorijevanju fosilnih goriva. Fuzijom bi se stoga iz relativno malih količina vode i litija sadržanog u jednoj bateriji laptopa mogla stvarati ista količina energije kao iz stotinu tona ugljena i to bez ikakve emisije ugljikova dioksida. Izgradnja učinkovitog fuzijskog reaktora nije nimalo lak poduhvat. Da bi se fuzija pokrenula, potrebni su uvjeti slični onima koji vladaju na Suncu, prije svega golemi tlak. Naime, za fuziju je neophodno jezgre dovoljno međusobno približiti da bi počele djelovati slabe nuklearne sile koje imaju jako kratak domet, a za to je pak potrebno savladati električne sile kojima se atomi međusobno odbijaju. Ovo sabijanje na Suncu je prirodna posljedica goleme gravitacije, a na Zemlji se ono može ostvariti različitim tehnikama kao što je djelovanje snažnim magnetskim silama.

Na Zemlji bi zapravo trebalo stvoriti još povoljnije uvjete nego na Suncu, jer je ono vrlo neučinkovit stroj – nekoliko tisuća puta neefikasniji od našeg tijela. Naime, na Suncu protoni prežive oko pet milijardi godina prije nego što uđu u proces fuzije. Ovaj proces može se pospješiti tako da se u fuziji spajaju izotopi vodika - deuterij i tricij koji se smatraju najboljom kombinacijom. Deuterij ima jedan dodatan neutron, a tricij dva. Deuterija u oceanima ima dovoljno za milijune godina eksploatacije (0,0156 posto svih atoma vodika), a tricij se može stvarati iz litija i neutrona. Osim toga, reaktor na Zemlji mogao bi raditi na temperaturi koja bi bila 10 puta viša od one u središtu Sunca. U fuziji deuterija i tricija nastajali bi atomi helija i protoni koji bi bili nositelji energije. Helij bi se koristio za daljnje zagrijavanje plazme potrebne u reakciji, a neutron bi se apsorbirao u stjenkama reaktora i zagrijavao ih. Ova toplina pretvarala bi se u električnu energiju.


Komentari članka

Vezani članci

Zagrepčanka dobila "Znanstveni Oscar" od dva milijuna eura

12.12.2025.

DR. SC. KARIN DOOLAN s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ) upravo je dobila prestižan projekt Europskog istraživačkog vijeća (ERC), koji je također poznat kao "Znanstveni Oscar".

Tietgenova nagrada Sonji Perković za manipulativni dizajn

11.12.2025.

Nije Nobelova, ali jest prestižna nagrada - hrvatska znanstvenica Sonja Perković, inače i gostujuća profesorica na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu (katedra Ekonomske teorije) osvojila je prestižnu dansku Tietgenovu nagradu i zlatnu medalju za istraživanj

Hrvatska će dobiti svoju nuklearnu elektranu? 'To je put kojim moramo ići'

10.09.2025.

Osim izgradnje malih nuklearnih reaktora, u Ministarstvu gospodarstva razmatraju i izgradnju cijele nuklearne elektrane. Time bismo se priključili rastućem europskom trendu oslanjanja na nuklearnu energiju kako bi se potakla dekarbonizacija

Europa briljira u znanosti, ali ne zna što s tim znanjem učiniti

07.07.2025.

Iako prednjači u istraživanjima, Europa i dalje ne uspijeva pretvoriti tehnološke inovacije u globalno konkurentne proizvode

Pozivamo Vas na RED 2025

03.06.2025.

Na Ekonomskom fakultetu u Osijeku će se u četvrtak, 5.6.2025. s početkom u 12,30h u Vijećnici Fakulteta održati 14. Međunarodna znanstvena konferencija Region, Entreprenurship, Development. Kroz godine RED konferencija je postala važna platforma za premoš

Tag cloud

  1. 2893 članka imaju tag turizam
  2. 2730 članka imaju tag hrvatska
  3. 1519 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1820 članka imaju tag svijet
  5. 1406 članka imaju tag ict
  6. 1584 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2010 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1363 članka imaju tag industrija
  12. 1265 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1090 članka imaju tag menadžment
  15. 704 članka imaju tag tehnologija
  16. 1186 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 698 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 545 članka imaju tag porezi
  21. 371 članka imaju tag kompanije
  22. 795 članka imaju tag maloprodaja
  23. 560 članka imaju tag poticaji
  24. 711 članka imaju tag marketing
  25. 409 članka imaju tag potpore
  26. 524 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 430 članka imaju tag vlada
  28. 461 članka imaju tag start up
  29. 458 članka imaju tag koronavirus
  30. 374 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  31. 516 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 515 članka imaju tag dzs
  38. 454 članka imaju tag energetika
  39. 419 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk