Freelanceri ostaju bez zdravstvenog osiguranja? Kao da već dovoljno nismo građani drugog reda...

Freelancing sve češće postaje hrvatska stvarnost na tržištu rada, a usluge freelancera sve su traženije. Otkako se intenzivirao 'rad od kuće', odnosno rad na daljinu i uslijed novih informacijsko-komunikacijskih tehnologija i svih blagodati digitalne ere, ali i kao posljedice pandemije, za kreativce i stručnjake raznih profila i vještina ukazali su se novi online poslovni 'alati'. Iako je uglavnom riječ o honorarnim poslovima, mnogi talentirani profesionalci koji su dobili otkaze ili su sami zatražili otkaz, ili možda nisu mogli pronaći stalni posao ili jednostavno ne funkcioniraju u korporativnom okruženju, vidjeli su priliku da se okrenu freelancingu.

Naravno, da bi se uopće moglo raditi i opstati na sada već zasićenom i konkurentnom tržištu freelancera u brojnim profesijama, treba posjedovati iznimne kvalitete u svom poslu, biti kvalificiran, raditi ponekad čak i znatno više nego što to rade 'stalno zaposleni', pa se na kraju sve svodi na to da je i freelancing 'full time' posao. Neki će reći kako freelancing nije samo način rada već način života, jer postoje profesionalci koji se jednostavno ne vide u formi radnog vremena 'od 9 do 5', koji ne mogu biti 'ukalupljeni' u određenim radnim strukturama, sustavima i normama, koji ne mogu svakodnevno 'udisati' ustajali zrak ureda raznih tvrtki i korporacija upotpunjen brojnim uredskim zavrzlamama i spletkama, neproduktivnošću i posvemašnjim nedostatkom 'full-time' efikasnosti i koncentracije, koji ne mogu odrađivati uvijek i isključivo samo ono što poslodavac od njih traži i zahtijeva već žele sami osmisliti i u konačnici odlučiti što će, za koga i na koji račin raditi.

To, naravno, ne znači da nemaju rokove i da nisu nadasve produktivni, već da rade u puno opuštenijoj i inspirativnijoj radnoj sredini. Ovisno o tome u kolikom obujmu obavljaju posao te koliko zarađuju na mjesečnoj i godišnjoj bazi, freelanceri mogu svoje poslove obavljati kao fizičke osobe putem ugovora o djelu i raznih autorskih ugovora te kao pravne osobe kroz neki vid obrta, j.d.o.o. ili d.o.o.

'What about freelancers'?
Kategorizacija freelancera i freelancinga, odnosno nezavisnih profesionalaca te način na koji obavljaju svoje poslove dosta je širok i sveobuhvatan pojam, a dosta je upravo i onih koji rade pod kategorizacijom drugog dohotka. Nemaju svi freelanceri mogućnost pokrenuti neki pravni oblik poslovanja, što naravno vuče za sobom i reguliranje obveznog zdravstvenog osiguranja, radnog staža, raznih vrsta pravne zaštite...Stoga jako puno freelancera koji rade kao fizičke osobe status obveznog zdravstvenog osiguranja imaju kao nezaposlene osobe.

Nakon što je nedavno najavljeno 'čišćenje' baze zdravstvenog osiguranja uslijed tek jednog od segmenata novih 'reformi' zdravstva, obznanjeno je kako se u evidenciji Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) trenutno nalazi 441.367 osoba s kategorijom osiguranja F, odnosno nezaposlenih dok je istodobno prema evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) trenutno registrirano 127.648 nezaposlenih osoba. Do računice u kojoj bi u budućnosti bio upitan status preko 300 tisuća osiguranika, HZZO je došao oduzimajući broj registriranih nezaposlenih osoba od ukupnog broja osiguranika koji se vode pod šifrom nezaposlenih. Sadašnji zakonodavni okvir ne uvjetuje nezaposlenoj osobi obvezu prijave na HZZ kako bi stekla pravo na zdravstveno osiguranje, što znači da je potrebno ići u zakonske izmjene, da bi takvi novi zakoni bili primjenjivi u praksi.

Slijedom svega navedenog, a vezano uz freelancere koji ostvaruju drugi dohodak, oni se naime zakonski ne mogu niti voditi u evidenciji HZZ-a kao nezaposlene osobe, jer ako to žele samo kako bi zadržali pravo na obvezno zdravstveno osiguranje, vrlo brzo bi mogli biti brisani iz evidencije HZZ-a, jer prema Zakonu o tržištu rada iz evidencije se nezaposlena osoba briše ako ostvari mjesečni primitak koji je veći od prosječne isplaćene novčane naknade u prethodnoj kalendarskoj godini. U ovoj godini taj limit iznosi 2.560,22 kuna mjesečno. Čak sa samo lipom zarađenom iznad tog iznosa, ostaje se bez statusa nezaposlene osobe, a u slučaju vezivanja podataka HZZO-a s HZZ-om, očito i bez zdravstvenog osiguranja.

Još uvijek se borimo s pandemijom, a sada i sa novim, znatno uvećanim troškovima života, i još skupljamo krhotine od onoga što je ostalo od 'normalnog života' pokušavajući se vratiti u kakvu - takvu normalu, a u svom tom metežu mnogi su ostali bez stalnog posla i freelancera je sve više. No, državu sve to nimalo ne sprječava da smišlja nove načine za represiju, strahove i neizvjesnost. I očito nema puno razumijevanja da se nešto konstruktivno riješi. Kao da već dovoljno nismo građani drugog reda u vlastitoj državi. Je li država može barem u nečemu biti netko tko podupire i ima razumijevanja ili je to samo čista iluzija, gotovo ravna Platonovim utopističkim polemikama o idealnoj državi. Možda da se referiramo na poznati hit američke pjevačice Pink 'What about us' i preimenujemo ga ovom prilikom u 'What about freelancers', jer država u svim tim kreativnim ljudima, od kojih se mnogi nažalost vode kao nezaposleni, vidi isključivo suvišne brojke, koje čak 'oštećuju' državni proračun ili ovom prilikom zdravstveni sustav. Naravno, država uzima sebi svoj dio od svakog njihovog autorskog honorara, no zauzvrat im ne daje puno. A sada im želi oduzeti i neka najosnovnija građanska prava, pravdajući se kako su i oni 'višak koji oštećuje zdravstveni sustav'.

HZZO je i do sada provjeravao nesukladnosti vezano za status u obveznom zdravstvenom osiguranju, no možemo reći da se već radi na dodatnom uređivanju sustava za što će biti potrebne izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. Za bilo kakve promjene vezano uz stjecanje, odnosno gubitak statusa u obveznom zdravstvenom osiguranju u odnosu na sadašnju regulativu potrebne su izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, što je već pokrenuto. Stoga će tek po promjeni tog Zakona biti moguće preciznije znati o kojem je broju građana riječ te koliko će građana morati revidirati svoj status u obveznom zdravstvenom osiguranju - kazali su nam u Službi za odnose s javnošću HZZO-a.

Freelance rad je stil života
Osnivačica nezavisnog komunikacijskog huba HAIKU communications i predsjednica udruge Hrvatsko društvo nezavisnih profesionalaca, Karla Andrić na naš upit na koji su način članovi njihove udruge riješili svoj pravni status, a samim time i zdravstveno osiguranje, odgovara: - Zadnje istraživanje HDNP-a (provedeno u veljači 2021. na uzorku od 821 osoba) pokazalo je da je 54,3 posto full-time freelancera s pravnim entitetom, 18,4 posto njih je u samostalnoj djelatnosti (RPO), a 16,3 posto ih je bilo bez pravnog entiteta. Na temelju tog istraživanja, čak je 54,6 posto nezavisnih profesionalaca smatralo da su im ugrožena socijalna prava (zdravstveno i mirovinsko osiguranje), a 62,9 posto ih se izjasnilo kako treba mijenjati zakone vezane uz poslovanje hrvatskih freelancera. HDNP je zadnjih godinu dana s projektima u statusu mirovanja, a kad su bili aktivni (a biti će ponovno) razmišljali su o cijelom nezavisnom eko sistemu.