Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

20 Sij 2023

Freelanceri i svi koji uz plaću primaju druge uplate više ne trebaju žiro račun. Još kratko se može zatvoriti bez naknade

Izvor: lidermedia.hr · Autor: Gordana Gelenčer  

Freelanceri i svi koji uz plaću primaju druge uplate više ne trebaju žiro račun. Još kratko se može zatvoriti bez naknade

Od Nove godine freelanceri, iznajmljivači i svi zaposleni koji koji uz plaću zarađuju i honorare ne moraju više imati žiro-račun za zaprimanje uplata - dovoljan je tekući. Točnije, mogu birati na koji će im račun sjesti uplata.

Naime, svi koji su godinama dobivali bilo kakve priljeve na temelju ugovora od djelu, autorskih honorara ili najamnina, takve uplate nisu smjeli zaprimati na svoj tekući nego isključivo na ‘poslovni‘ žiro-račun. Konačnim prijedlogom izmjena Zakona o porezu na dohodak Vlada je predložila da se plaće ne moraju više obvezno isplaćivati na tekući račun.

Prema dosadašnjim propisima plaće su se mogle isplaćivati na tekući račun, a svi drugi primici na žiro račun. Budući da je sustav porezne uprave tako povezan da to nije nužno niti potrebno, a i zbog rasterećenja građana i poduzetnika koji sada moraju imati dva ili više računa, Vlada je tu obvezu ukinula i sada se isplata može obaviti na bilo koji račun koji građanin želi. Administrativno rasterećenje obuhvatit će sve porezne obveznike stjecatelje i isplatitelje primitaka, stoji u pojašnjenju odluke.

Nije to golema promjena koja će iz korijena promijeniti nečiji život, no posve sigurno omogućuje optimizaciju bankovnih računa i smanjenje naknada za njihovo vođenje (koje su u vremenima povijesno niskih kamata rasle, jer su djelomice trebale nadoknaditi manjak prihoda od kamata). Osim toga, vrlo je malo klijenata banaka koristilo kartice za žiro račun, najčešće su ugovarali trajni nalog da se sredstva s tog računa prebacuju na tekući. Iako je riječ o traksakciji unutar iste banke i istoga klijenta to je obično značilo da su gubili još jedan dan u kojemu nisu mogli raspolagati svojim novcem.

Kako će se ta odluka odraziti na sve strane u priči, klijente banaka, banke i Poreznu upravu? Hoće li klijenti uštedjeti? Hoće li poreznici priljeve vidjeti bolje ili lošije, brže ili sporije? Hoće li banke početi gubiti naknade za otvaranje i vođenje žiro-računa? Suštinski, neće biti tektonskih poremećaja.

Malo, ali dobrodošlo pojednostavljenje

Iz HUB-a, u ime banaka kratko odgovaraju da će banke će kao i uvijek postupiti u skladu s važećim odredbama pozitivnih propisa poštujući i izvršavajući sve propisane obveze. - U ovome trenutku nije moguće precizno procijeniti učinak zakonskih izmjena na opseg korištenja transakcijskih računa. Naime, klijenti banaka koriste transakcije račune za različite svrhe, ne samo za isplate plaća, pa shodno tome očekujemo da će i nadalje, ovisno o individualnoj procjeni, koristiti račune i usluge banaka koje su im potrebne za poslovanje i svakodnevni život.

Vladimir Nol iz Mazarsa također kratko kaže kako je riječ o jednom malom, ali dobrodošlom pojednostavljenju s kojim freelenaceri i drugi više neće morati otvarati žiro račune kako bi poslovali ili primili drugi dohodak.

- Naime, Porezna uprava već dulje vrijeme ima uvid u sve bankovne račune poreznih obveznika, dakle i u žiro i u tekuće, pa čak i u inozemne račune, neizravno, kroz razmjenu informacija s financijskim institucijama i poreznim upravama. Tako da je Poreznoj upravi postalo svejedno na koji račun fizičke osobe primaju naknadu za svoj rad, oni će svakako nastaviti provjeravati je li je takav dohodak prijavljen Poreznoj upravi. U konačnici će banke možda izgubiti nešto naknade za vođenje žiro računa, ali ne vidimo nekih ozbiljnijih promjena od toga – zaključuje Nol.

Među korisnicima se odluka odlično primila, jer osim što se ne mora otvarati niti održavati žiro račun, uglavnom ne moraju imati niti devizni, jer su tekući računi već neko vrijeme multivalutni. Dakle, moguće je prilično uštedjeti na naknadama – ako nije ugovoren paket s jedinstvenom cijenom.

Freelancerica koja je prije nekoliko godina dala otkaz i posvetila se šivanju već je bila u banci, no ondje joj je rečeno da još nemaju službenih uputa o tome je li moguće plaćati samo na tekući račun, pa su joj poručili da dođe potkraj mjeseca kada će znati nešto više. Jesu li se izvlačili zato što nema ugovoren paket usluga nego za svaki račun plaća posebnu naknadu, a zatvaranje žiro računa bi značilo da ostaju bez te naknade? Kaže da je vjerojatno to u pitanju, no svakako će se vratiti krajem siječnja i inzistirati na njegovu zatvaranju.

Slijedi posjet banci

Financijska blogerica Sandra Ferenčak (Tetka), koja je informaciju o tome proširila i po društvenim mrežama, kaže kako trenutno u svojoj matičnoj banci ima otvoren tekući eurski račun (bivši kunski), multivalutni devizni, eurski žiro (bivši kunski) te devizni žiro račun. - Očito mi slijedi posjet banci u prvih 60 dana ove godine kada se zatvaranja mogu napraviti bez naknade – zaključuje.

No, da je cijela stvar mogla biti još jednostavnija upozoravaju iz Sekcije računovođa Hrvatske obrtničke komore. Kažu da ‘pozdravljaju prijedlog da se smanji administracija, a time i izbjegnu kazne koje su trenutno propisane u slučaju da se određena naknada ne isplati na zakonom propisani račun‘. No, upozoravaju na moguće probleme koje će to izazvati – promjena velikog broja podataka u sustavima, česte promjene podataka tijekom godine (ovisno o mogućnosti ‘predomišljanja‘ građana) i sl.

Stoga je Sekcija računovođa HOK-a uputila prijedlog Vladi da se sva primanja fizičkih osoba (plaća i drugi dohodak) isplaćuju isključivo na tekući račun. To bi doprinijelo velikoj administrativnoj rasterećnosti i smanjilo troškove održavanja dva računa (pojedinci vjerojatno imaju otvoren žiro račun tek za jednu ili dvije uplate godišnje), a takva odredba ne bi dodatno opteretila obračun plaća i računovodstvo, preporučuju u HOK-u.

Takav prijedlog Vlada zasad nije prihvatila, iako nema sumnje da bi se cijela stvar dodatno pojednostavila. U svakom slučaju, ako živite od honorara, iznajmljivanja ili uz plaću zarađujete sa strane, svakako posjetite svog bankara i smanjite troškove naknada koje plaćate.


Komentari članka

Vezani članci

HBOR otvara kredite za preradu hrane uz otpis do 40 posto glavnice

28.10.2026.

Prijave počinju 28. listopada, a prerađivačima mesa, žitarica, voća i povrća dostupno je ukupno 18,6 milijuna eura

Porezna uprava: Kroz MIKROeRAČUN - besplatno izdavanje eRačuna

25.10.2026.

Porezna uprava objavila je u srijedu da je posredstvom aplikacije MIKROeRAČUN korisnicima omogućeno besplatno izdavanje eRačuna, čime im se omogućuje pravodobna priprema za zakonsku obvezu izdavanja eRačuna koja počinje 1. siječnja 2027. godine.

Tržište kapitala sve privlačnije građanima

13.10.2026.

U vrijeme geopolitičke nestabilnosti, rasta cijena nafte i inflacije, građane sve više brine vrijednost njihove štednje i ulaganja. Oko dva i pol milijuna hrvatskih građana sudjeluje na tržištu kapitala kroz obvezne mirovinske fondove, više od 100 tisuća

Direktorska plaća opet raste: Evo koliko će mali poduzetnici plaćati 2027.

02.10.2026.

Minimalna osnovica za zaposlene članove uprave mogla bi 2027. narasti na 1405,95 eura, a bruto 2 na gotovo 1638 eura.

Hrvati u bankama drže milijarde, ali inflacija im godišnje “pojede” oko 430 eura kupovne moći

01.10.2026.

Na tekućim, štednim i oročenim računima građana „leži“ više od 43 milijarde eura, a ulaganjem, umjesto držanjem novca na depozitu, razlika nakon deset godina može dosegnuti gotovo 10.000 eura po stanovniku, procjenjuje Emilio Gučec, country manager Finaxa

Tag cloud

  1. 2927 članka imaju tag turizam
  2. 2750 članka imaju tag hrvatska
  3. 1540 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1841 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1597 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2021 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1333 članka imaju tag trgovina
  11. 1386 članka imaju tag industrija
  12. 1276 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1105 članka imaju tag menadžment
  15. 718 članka imaju tag tehnologija
  16. 1192 članka imaju tag EU
  17. 881 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 703 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 554 članka imaju tag porezi
  21. 390 članka imaju tag kompanije
  22. 803 članka imaju tag maloprodaja
  23. 568 članka imaju tag poticaji
  24. 534 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 715 članka imaju tag marketing
  26. 415 članka imaju tag potpore
  27. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  28. 466 članka imaju tag start up
  29. 430 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 443 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk