Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

15 Stu 2021

Fitch podigao kreditni rejting Hrvatske na najvišu razinu u povijesti

Izvor: privredni.hr · Autor: Hina, P.hr  

Fitch podigao kreditni rejting Hrvatske na najvišu razinu u povijesti

Agencija Fitch podigla je kreditni rejting Hrvatske za jednu razinu, iz 'BBB-' na 'BBB', uz pozitivne izglede, ističući napredak u pripremama za članstvo u eurozoni i snažan oporavak hrvatskog gospodarstva od pandemijske krize. To je najbolji kreditni rejting u povijesti Republike Hrvatske.

Fitch procjenjuje da će Hrvatska unatoč pandemijskom šoku biti u poziciji da postane članicom eurozone u zacrtanom roku, siječnju 2023., otprilike godinu dana prije no što su u agenciji do sada prognozirali.

Procjenu obrazlažu "značajnim napretkom" u ispunjavanju kriterija konvergentnosti i strukturnih reformi i političkom podrškom na široj razini eurozone.

Usvajanje eura poduprijet će rejtingu, tumače u agenciji, jer će Hrvatskoj osigurati "status rezervne valute", smanjiti transakcijske troškove i ograničiti tečajni rizik za kompanije i kućanstva.

Rizici vezani za rok usvajanja eura uglavnom su vezani za "vanjske šokove", poput tvrdokornih problema povezanih s pandemijom i kontinuiranog rasta cijena sirovina u svijetu, naglašava Fitch.

Na političkoj razini Fitch ne očekuje veće rizike, unatoč zahtjevima "manjih stranaka" da se raspiše referendum o uvođenju eura.

Agencija podsjeća i da rejting Hrvatske općenito odražava snažne strukturne karakteristike, uključujući bolje pokazatelje razvoja ljudskih potencijala i upravljanja u usporedbi sa zemljama sa sličnim rejtingom, zahvaljujući članstvu u EU-u, većim BDP-om po stanovniku i stabilnijim cijenama.

Ograničavaju ga pak visoki javni dug, nepovoljni demografski profil i razdoblja slabog gospodarskog rasta, dijelom i zbog sporog usvajanja strukturnih reformi.

Oporavak do kraja godine, rast 8,9 posto
Hrvatsko gospodarstvo raste puno snažnije no što su u agenciji očekivali zahvaljujući turizmu i kontinuiranoj otpornosti izvoznog sektora.

Turistički dolasci u ovoj će godini vjerojatno dosegnuti 80 posto pretpandemijske razine budući da se Hrvatsku percipira kao sigurnu destinaciju s dobrom cestovnom povezanošću s ključnim tržišima.

Preliminarni podaci pokazuju da je potrošnja vezana za turizam već premašila pretpandemijsku razinu, što podupire zapošljavanje i potrošnju, primjećuju u Fitchu.

Izvoz robe i dalje snažno raste, signalizirajući "otpornu konkurentnost".

Agencija je zato podigla procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini s 5,5 na 8,9 posto, istaknuvši da bi aktivnosti trebale premašiti pretpandemijsku razinu već do kraja godine.

Gospodarstvo bi trebalo zadržati snažan tempo rasta i u 2022. i u 2023., uz prosječnu stopu rasta od četiri posto, više-manje kao i u drugim zemljama s rejtingom 'BBB', unatoč kratkoročnim pandemijskim rizicima i potencijalnom nepovoljnom utjecaju viših troškova energenata.

Glavni pokretač rasta bit će ulaganja, oslonjena na financijsku potporu EU-a ukupne vrijednosti oko 40 posto BDP-a u idućih šest godina, ističu u Fitchu.

Manji dug i deficit
Snažan nominalni rast i povoljno kamatno okruženje rezultirat će padom javnog duga iskazanog udjelom u BDP-u za oko tri postotna boda godišnje u razdoblju do 2023. kada bi trebao iznositi 77,9 posto, izračunali su u Fitchu.

Proračunski manjak iskazan udjelom u BDP-u trebao bi ove godine pasti na 4,3 posto, sa 7,4 posto u pandemijskoj 2020. godini, te na tri posto u 2022. i na dva posto u 2023. godini.

Vanjska pozicija Hrvatske trebala bi se poboljšati ove godine, a pozitivni trendovi u turizmu i izvozu bit će oslonac uravnoteženoj platnoj bilanci, ističe agencija.

Hrvatska je u rujnu imala "obilne devizne rezerve" od 24,4 milijarde eura, koje bi trebale ostati visoke do usvajanja eura i poduprijeti stabilnost tečaja.

Bankovni sektor i dalje je likvidan i visoko kapitaliziran, a udio nenaplativih kredita bilježi silazni trend i u drugom se tromjesečju spustio na 5,2 posto, unatoč isteku dijela moratorija, kažu u Fitchu.

Plenković: Ulazak u eurozonu snažna poruka agencijama i investitorima
Premijer Andrej Plenković ustvrdio je da je izvjestan ulazak Hrvatske u eurozonu 2023. godine signal i poruka investicijskoj javnosti o ispravnosti smjera Vladine ekonomske i fiskalne politike, kao što je to i u slučaju agencije Fitch koja je podigla hrvatski kreditni rejting.

"Ključ i sidro našeg ekonomskog smjera zbog kojeg jača povjerenje u našu politiku od strane EK, agencija i međunarodnih financijskih institucija je ulazak u euro područje. Smjer ulaska koji očekujemo u lipnju daje kredibilitet svemu što radimo. Ljudi koji se ovime detaljno bave znaju što to znači za ekonomiju i stabilnost. Oni taj motor kretanja hrvatske ekonomije vide kao najvažniji", rekao je Plenković na konferenciji za novinare.

Konferencija je uslijedila nakon što je Fitch jučer podigao kreditni rejting Hrvatske za jednu razinu, iz 'BBB-' na 'BBB', uz pozitivne izglede, ističući napredak u pripremama za članstvo u eurozoni i snažan oporavak hrvatskog gospodarstva od pandemijske krize.

To je najbolji kreditni rejting u povijesti Republike Hrvatske.

Fitch procjenjuje da će Hrvatska unatoč pandemijskom šoku biti u poziciji da postane članicom eurozone u zacrtanom roku, siječnju 2023., otprilike godinu dana prije no što su u agenciji do sada prognozirali.

Fitch je ujedno podigao procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini s 5,5 na 8,9 posto, istaknuvši da bi aktivnosti trebale premašiti pretpandemijsku razinu već do kraja godine.

"Hrvatska je ocijenjena najboljim investicijskim rejtingom u povijesti, nikada nismo imali BBB i pozitivne izglede. To nagovještava što ta agencija procjenjuje, prateći što se događa s našom fiskalnom politikom", rekao je Plenković.

"Kada u lipnju iduće godine budemo spremni za ulazak u eurozonu, automatski će se slati signali prema agencijama da će Hrvatska biti još stabilnija i ekonomski snažnija", dodao je.

"Procjene EK, naše i procjene agencija te HNB-a su jako dobre, ohrabrujuće, odličan signal za gospodarstvenike i radnike", zaključio je Plenković.


Komentari članka

Vezani članci

Kako spriječiti divljanje cijena nakon uvođenja eura: ‘Dvije metode su imale najveći efekt‘

26.01.2022.

U Sloveniji su shvatili da će proces ukidanja nacionalne valute za potrošače biti itekako štetan ne uključe li se u njega neka nezavisna tijela

Imamo pola milijuna ljudi manje, ali 100.000 više u javnom sektoru

25.01.2022.

IAKO je Hrvatska izgubila 396.360 stanovnika od 2011., a više od pola milijuna od 2001., broj zaposlenih u javnom sektoru oštro je narastao. Zaposlenika u javnom sektoru je sve više i na državnoj i lokalnoj odnosno regionalnoj razini.

Sve što želite znati o inflaciji od 5,5%

19.01.2022.

Inflacija u Hrvatskoj je u prosincu 2021. iznosila 5,5% (5,0% u europodručju). To je najviša stopa inflacije od uvođenja eura, ali za Hrvatsku nije ni blizu inflacije iz 2008. kada je stopa u jednom mjesecu prešla 8%. Kao i tada, inflacija je uglavnom pot

Papac: Teško će moći preokrenuti situaciju i potaknuti gospodarstvo

18.01.2022.

Poduzetničke bi zone trebale biti pokretači razvoja gospodarstva i brojnim je gradovima i općinama država darivala zemljište za njihovo osnivanje, ali na terenu su u mnogim slučajevima to i dalje ledine, bez infrastrukture, u kojima umjesto radnih mjesta

Od ljeta će cijene u trgovinama i kafićima biti prikazane i u kunama i u eurima

17.01.2022.

"Kovanice će se mijenjati svega tri godine, za razliku od novčanica, koje će se mijenjati neograničeno. Prvih godinu dana moći će se zamijeniti u bankama, Fini i pošti, a nakon toga isključivo u Hrvatskoj narodnoj banci bez naknade", kaže i napominje da b

Tag cloud

  1. 2306 članka imaju tag turizam
  2. 2164 članka imaju tag hrvatska
  3. 1427 članka imaju tag izvoz
  4. 1285 članka imaju tag svijet
  5. 1665 članka imaju tag financije
  6. 970 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1193 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1100 članka imaju tag trgovina
  9. 1089 članka imaju tag ict
  10. 915 članka imaju tag zapošljavanje
  11. 943 članka imaju tag investicije
  12. 757 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1057 članka imaju tag EU
  14. 964 članka imaju tag industrija
  15. 844 članka imaju tag menadžment
  16. 453 članka imaju tag koronavirus
  17. 947 članka imaju tag kriza
  18. 656 članka imaju tag maloprodaja
  19. 454 članka imaju tag poticaji
  20. 618 članka imaju tag marketing
  21. 446 članka imaju tag opg
  22. 548 članka imaju tag tehnologija
  23. 520 članka imaju tag krediti
  24. 420 članka imaju tag eu fondovi
  25. 411 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 326 članka imaju tag potpore
  27. 445 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 469 članka imaju tag obrazovanje
  29. 426 članka imaju tag porezi
  30. 401 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 347 članka imaju tag osijek
  32. 397 članka imaju tag hnb
  33. 442 članka imaju tag dzs
  34. 403 članka imaju tag vlada
  35. 322 članka imaju tag hgk
  36. 440 članka imaju tag banke
  37. 336 članka imaju tag agrokor
  38. 417 članka imaju tag BDP
  39. 363 članka imaju tag energetika
  40. 330 članka imaju tag start up