Financijska imovina građana dosegla iznos od 330,4 milijardi kuna

Procijenjena financijska imovina građana Republike Hrvatske krajem srpnja dosegla je iznos od 330,4 milijardi kuna, što je 2,1% više od procijenjenog iznosa bruto domaćeg proizvoda za ovu godinu, pokazuje analiza Zagrebačke banke.

U 2007., posljednjoj pretkriznoj godini, predstavljala je tek 85,7% BDP-a, da bi se u sljedećih šest kriznih godina nominalno povećala za 47,1 milijardu kuna ili za 17,3%.

U prvih sedam mjeseci ove godine ukupna financijska imovina građana dodatno je povećana za 10,6 milijardi kuna, čemu su najviše pridonijeli porasti imovine u mirovinskim fondovima (4,25 milijardi), u bankovnim depozitima (2,4 milijarde) te u gotovini (2 milijarde).

U ovoj godini znatno su povećane i procijenjene pričuve životnih osiguranja (za 1 milijardu), te vrijednost ulaganja u dionice i obveznice (0,7 odnosno 0,15 milijardi kuna). Vrijednost ulaganja građana u investicijske fondove također je povećana zahvaljujući početku oporavka tržišta kapitala za oko 84 milijuna kuna.

U strukturi financijske imovine i dalje izrazito dominiraju bankovni depoziti i gotovina (s udjelima od 55,3% odnosno 11,2%), dok svi ostali oblici ulaganja sudjeluju s tek jednom trećinom. Među njima se i po u udjelu (19,7%) i po dinamici rasta (+7,0%) ističe imovina građana u mirovinskim fondovima (obveznim i dobrovoljnim), unatoč ovogodišnjem izdvajanju prikupljene imovine zaposlenika s beneficiranim radnim stažem i prestanku daljnjih uplata doprinosa po toj osnovi.

Sve značajniji udio u financijskoj imovini građana zauzimaju matematičke pričuve životnih osiguranja (4,5%), dok su ulaganja u izlistane dionice na tržištu kapitala (4,7%) i investicijske fondove (2,2%) bilježila i mnogo bolje rezultate u vremenu prije gospodarske krize, kako u pogledu udjela, tako i tržišne vrijednosti ulaganja.

'Euforija koja je obilježavala ulaganja u vrijednosnice kotirajuće na tržištu kapitala do 2007. zamijenjena je dugotrajnim nepovjerenjem u njihovu isplativost nakon ispuhavanja cjenovnog balona po izbijanju svjetske financijske krize. U ovoj se godini, međutim, osjećaju blagi znaci oživljavanja na tržištu kapitala, vidljivi i u rastu burzovnih indeksa i u količini i vrijednosti obavljenih transakcija' zaključuje se u analizi Zagrebačke banke.