Fina od blokiranih naplatila 3,5 milijarde, dužni su 10 puta više

Vjerovnici su u prvih pet mjeseci prisilno naplatili 3,5 milijardi kuna duga od blokiranih građana! Tolika vrijednost ovršenog duga odgovara mjesečnom budžetu za sve mirovine u državi, a od te svota trebala bi biti niža i vrijednost pelješkog mosta ako ga budemo gradili. Bez obzira na to što prisilno ustegnuti iznosi dosežu milijarde, ovogodišnji ‘ulov’ preko blokiranih računa dvostruko je manji nego što je bio u isto vrijeme prošle godine, kada je u pet mjeseci ovršeno 6,9 milijardi kuna, a u cijeloj 2014. godini 10,4 milijarde!

Dug stalno raste

Prepolovljena naplata pokazuje da su posljednjom izmjenom Ovršnog zakona iz rujna 2014. godine blokirani građani ipak dobili predah te im na zaštićenim računima ostaje više novca za život. Tom su izmjenom od ovrhe prvi put izuzete naknade za prijevoz, dnevnice, troškovi za službeno putovanje, darovi za djecu i naknade za novorođenčad. Prije tog proširenja pod ovrhu je ulazilo sve osim dječjeg doplatka, invalidnina, alimentacija i naknada za nezaposlenost. Država je ranije zaštitila dvije trećine primanja, a ako su primanja iznad prosječne plaće, na zaštićeni se račun isplaćuje nešto više od 3600 kuna, a sve iznad te svote odlazi na otplatu dugova. Ljudima koji zarađuju manje od prosječne plaće može se ovršiti trećina njihovih primanja.

Krajem svibnja ukupna su dugovanja građana dosegnula vrtoglavih 33,3 milijarde kuna i podebljala su se nešto više od dvije milijarde kuna u odnosu na kraj 2014. godine, neovisno o tome što su u pet mjeseci otplatili 3,5 milijardi kuna. Blokirane je građane sustigla grčka sudbina, dug stalno raste bez obzira na to što ga vraćaju i uz ovaj tempo otplate neće ga se riješiti godinama jer, nakon što otplate glavnicu, za vrat im sjedaju kamate i troškovi postupka. Posljednjih je mjeseci usporio priljev novih dužnika, ali samo zato što su sa liste skinuti građani kojima su otpisani dugovi male vrijednosti. Otkako je 1. siječnja 2011. godine provođenje postupka ovrhe prebačeno na Finu, s računa građana prisilno je naplaćeno 24,9 milijardi kuna duga, prve dvije godine ukupno pet milijardi, treće godine šest milijardi, četvrte deset milijardi, a ove u pet mjeseci 3,5 milijarde kuna. Iz Finine statistike moglo bi se zaključiti da je svaki blokirani dužan po desetak različitih osnova, odnosno da će uz glavnicu duga koja se jedina javno objavljuje svakom od desetak vjerovnika sjesti još i kamate te cijena prisilne naplate.

Najviše dužini bankama

Glavnina duga otplaćuje se bankama – oko 18 milijardi kuna, a ostalim financijskim tvrtkama još 2,5 milijarde kuna. Ipak, svaka druga kuna blokiranog duga vuče korijene iz propalih obrta jer se dugovi obrtnika naplaćuju od njihovih vlasnika. Milijunske dugove ima više od tri tisuće pojedinaca, čiji se ukupni dug penje na blizu 16 milijardi kuna, dok su dugovi običnih građana u osnovi mali – i brzo bi ih vratili kad bi imali posao i redovne prihode. No svi su oni blokirani dulje od godinu dana, a najbrojnija skupina građana, njih 150 tisuća, duguje između dvije i 25 tisuća kuna. Mnogi od njih preživljavaju zahvaljujući radu na crno.