Fakulteti postali tržnice - natezanje zbog cijena školarina

Prvi put u povijesti dogodilo se da javni fakultet svoju odluku o školarinama veže uz parlamentarne izbore. Učinio je to Filozofski fakultet u Zagrebu objavom da studentima druge i treće godine (prvu svima plaća Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa) neće naplaćivati školarine do izbora, odnosno do 15. prosinca. Prema objašnjenju dekana Damira Borasa, očekuju da će Ministarstvo dotad pronaći novac za školarine u iznosu od 5 milijuna kuna i uplatiti ih fakultetu umjesto studenata.

Zaključak studenata-plenumaša da je »blokada studentske referade urodila plodom« (blokada započeta 3. listopada završila je deblokadom u utorak), kao i da pozdravljaju odluku fakulteta, pokazuje nesvjesnost studenata da time nisu riješili problem. Njihov fakultet očekuje da će novac za školarine stići iz Ministarstva, a ako ne stignu - fakultet će, potvrđuje dekan Boras, naplatu tražiti od studenata. Studentima to očito nije dovoljno jasno, jer izjavljuju da su »akcijom blokade referade uspješno potaknuli fakultet da napravi pritisak na Ministarstvo znanosti«. Zaboravljaju postaviti pitanje hoće li studentima koji su uplatili drugu i treću godinu studija biti vraćen novac. Naime, veći dio studenata druge i treće godine nije sudjelovao u blokadi referade te su uplatili školarine od 6000 kuna u pošti, što im je sugerirala Uprava fakulteta. Svoj novac teško će ponovo vidjeti, a studij će nastaviti pod istim uvjetima kao i oni studenti koji nisu uplatili školarine. »Fakulteti postaju tržnica na kojoj se može natezati zbog cijene. Riječ je o raritetnoj i u najmanju ruku čudnoj odluci, s nepoznanicom kakve će učinke ona imati«, komentira prodekan Fakulteta političkih znanosti Berto Šalaj, dodavši da je riječ o odgodi naplate školarina, s time da se oni studenti koji su platili osjećaju kao magarci. »A platili su jer je fakultet rekao da trebaju platiti, da bi nakon dva tjedna taj isti fakultet rekao da ne treba platiti. Mi takvu odluku sigurno ne bismo donijeti. Bilo bi fer da Filozofski fakultet, ako procijeni da može funkcionirati bez tog novca, preuzme teret školarina na sebe«, smatra Šalaj, sugerirajući i da bi bilo pravednije da je fakultet studentima vratio uplaćene školarine.

Odluku o vezanju školarina uz parlamentarne izbore također ne smatra dobrim rješenjem. »Stav 'čekamo izbore' mogu zauzeti političari, pa i građani s očekivanjima, no nisam još imao priliku čuti da fakultet šalje poruku - ispostavit ćemo račun novoj vladi«, kaže prodekan. Podsjeća da su izbori 4. prosinca te da će se nova vlada u najboljem slučaju konstituirati sredinom siječnja, što znači da je rok Filozofskog fakulteta - 15. prosinca, kada nova vlada još praktički neće postojati apsolutno nerealan. I govori samo o jednome: Filozofski se htio riješiti blokade referade, a nije htio preuzeti troškove školarina. Takvom odlukom, smatra Šalaj, Filozofski unaprijed pritišće novu vladu. »Očito nije našao bolje rješenje za ovu situaciju«, zaključuje, podsjetivši da bi studenti morali biti svjesni kako time nisu ništa dobili. »Točnije, dobili su samo odgodu, pri čemu je onaj tko je imao novac platio, a tko nije ni neće. Međutim, otkud dekan zna da se netko od studenata nije zadužio za školarinu?« pita Šalaj. Profesor Filozofskog fakulteta Žarko Puhovski smatra da je fakultetska uprava donijela odluku koju je nemoguće ostvariti. »Svatko tko nešto zna, jasno mu je da ministarstva na političkoj razni ne funkcioniraju dva mjeseca nakon izbora. Dakle, realan rok je veljača, i to bez ikakva sabotiranja. Drugi je problem odluka o privremenom financiranju, što znači da nema proračuna do kraja ožujka. Očito je da ljudi koji vode Filozofski fakultet nemaju pojma kako funkcionira državna uprava i demokratski politički model ili su naprosto pokušavali sve realne probleme prebaciti na drugu adresu«, smatra Puhovski, potvrdivši da studenti time ne dobivaju mnogo - samo im se problem naplate prebacuje sa »srijede na petak«. »U socijalnom kontekstu mogu razumjeti da studentima šest mjeseci odgode nešto znači, no nisam siguran koliko uistinu mogu razumjeti da će školarinu ipak morati platiti«, kaže Puhovski.

Apsurd situacije s Filozofskim fakultetom tim je veći što je Ministarstvo znanosti u svom priopćenju službeno podržalo odluku fakulteta o nenaplati školarine do parlamentarnih izbora. Nisu zaboravili ponoviti da nema zakonskih mogućnosti da se svim studentima osigura besplatno studiranje dok novi prijedlozi zakona, koji su u saborskoj proceduri, ne stupe na snagu. Stoga »pozdravljanje odluke Filozofskog fakulteta« nije drugo do jedan u nizu pokušaja »guranja« spornog zakonskog paketa. Njime bi se svim studentima koji ispunjavaju obveze omogućilo školovanje bez školarina, dok bi ostali plaćali školarinu u iznosu od 60 posto mjesečne plaće u državi, odnosno oko 3200 kuna. Novoj zakonskoj regulativi, u čijoj je izradi sudjelovao, Puhovski predviđa dva scenarija: pobjedi li ista koalicija, bit će donijeti vrlo brzo. Pobjedi li nova koalicija - vrlo slične zakone donijet će za godinu dana.