Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

09 Ruj 2016

Evo kako je Hrvatska, ni kriva ni dužna, zaradila 3,5 milijarde kuna

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr · Autor: Frenki Laušić  

Evo kako je Hrvatska, ni kriva ni dužna, zaradila 3,5 milijarde kuna

Nastavljaju se rekordno jeftini uvjeti zaduživanja u svijetu i u Europi, a rujan je Hrvatskoj donio pad prinosa na državnu euroobveznicu s rokom dospijeća do 2025. godine na razinu ispod tri posto, što je donedavno zvučalo nestvarno!

Naime, prema podacima koje smo dobili od RBA, prinos na tu državnu obveznicu je pao na 2,97 posto, dok je 31. prosinca 2015. bio na razini od 4,24 posto. To je pad prinosa od više od jedne trećine u tom razdoblju, odnosno za skoro 1,25 postotna poena. Ako znamo da ukupni hrvatski javni dug prema zadnjim podacima iznosi oko 290 milijardi kuna, smanjenje cijene zaduživanja za oko 1,25 posto značilo bi oko 3,5 milijardi kuna manje troška kamata na godišnjoj razini. Podsjetimo, u ovoj godini bi Hrvatska za troškove kamata iz državnog proračuna trebala platiti oko 11,5 milijardi kuna, pa bi značilo da bi pod novim uvjetima zaduživanja taj trošak iznosio oko osam milijardi kuna.

Naravno, nemoguće je dosadašnji cijeli dug reprogramirati jeftinijim kamatama, jer vjerovnici ne bi pristali na to, osim u slučaju kada bi Hrvatska proglasila bankrot, već se samo dospjeli i novi dug može refinancirati s manjim kamatama, pa se tako za ubuduće može smanjivati cijena duga.

Sve nam ide na ruku

Zrinka Živković Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja RBA, rekla nam je kako je glavni razlog pada prinosa na hrvatske državne obveznice nastavak fleksibilne monetarne politike Europske središnje banke, ali i činjenice da američka centralna banka, FED, još uvijek nije krenula u povećanje cijena svojih referentnih kamata. "Naravno da padu prinosa na naše državne obveznice ne odmaže ni nastavak gospodarskog oporavka, kao ni smanjenje deficita državnog proračuna, jer investitori dobro prate kretanje naših makroekonomskih podataka i stanje državnih financija", kazala nam je tim povodom Zrinka Živković Matijević. Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke, uz to napominje kako FED vjerojatno neće ići agresivno u promjenu svoje ekonomske politike, te da će Europska središnja banka vjerojatno još neko vrijeme zadržati, a možda i pojačati svoju fleksibilnu monetarnu politiku, tako da bi prinosi na europske državne obveznice još određeno vrijeme mogli ostati na niskim razinama, pa tako i hrvatski. Naravno, i on naglašava kako relativno dobri makroekonomski podaci pomažu boljoj percepciji Hrvatske u očima investitora, ali i Šantić i Zrinka Živković Matijević tvrde kako se Hrvatska još uvijek skuplje zadužuje od većine tranzicijskih zemalja u Europskoj uniji (osim Mađarske i Bugarske).

Ali se ne smijemo opustiti

Upravo to, ističu, treba biti upozorenje da Vlada dodatno mora raditi na stvaranju okruženja koje će još jače potaknuti ekonomski rast, te da stabilnost državnih financija mora i dalje biti prioritet.

Inače, referentne desetogodišnje njemačke državne obveznice su u utorak imale prinos od minus 0,08 posto, a Njemačka je ovog srpnja bila prva država koja je izdala desetogodišnje državne obveznice uz negativni prinos od 0,05 posto. Jednako tako je njemačka državna željeznička kompanija ovog ljeta plasirala obveznice uz prinos od minus 0,006 posto, postavši tako prva nefinancijska kompanija koja je izdala obveznice uz negativni prinos.
Negativni prinos znači da će oni koji su kupili tu obveznicu, i koji je zadrže do dospijeća plaćanja, dužniku zapravo na kraju "platiti" tih 0,006 posto.

A da se investitori i dalje klade da će Europska središnja banka nastaviti s agresivnom monetarnom politikom, govori i podatak da su ovog tjedna njemačka tvrtka "Henkel" i francusko poduzeće "Sanofi", kao prve privatne tvrtke, izdale obveznice uz negativni prinos. "Henkel" je kreditorima plasirao 500 milijuna eura na dvije godine uz prinos od minus 0,05 posto, dok je "Sanofi" izdao obveznicu na rok od 3,5 godine, uz prinos ispod nula posto.

I prema Njemačkoj napredovali 10 posto
Prinos na obveznicu u sebi sadržava odnos cijene obveznice i kamate koju ona nosi. Ovom prilikom treba pojasniti kako je kamata na obveznicu fiksna, a cijena promjenjiva, te stoga prinos (zarada) na obveznicu raste kako cijena obveznice na burzama pada, odnosno prinos pada kako cijena raste.

Ono što je također zanimljivo i dobro jest da je razlika u prinosu između hrvatske i njemačke referentne obveznice također pala za više od deset posto od kraja prošle godine. Naime, ta razlika („spread“) je koncem 2015. bila na razini od 378 postotnih poena, 12. kolovoza je iznosila 333 postotna poena, a sada je na razini od ispod 330 postotnih poena.

Kupi obveznicu i budi u minusu!

Njemačka državna željeznička kompanija ovog ljeta plasirala obveznice uz prinos od minus 0,006 posto.Negativni prinos znači da će oni koji su kupili tu obveznicu, i koji je zadrže do dospijeća plaćanja, dužniku zapravo na kraju "platiti" tih 0,006 posto.


Komentari članka

Vezani članci

U Fiskalizaciju 2.0 uključeno već više od 330.000 poduzetnika

15.11.2026.

Od 2027. počinje druga faza provedbe Fiskalizacije 2.0, kojom se obveza fiskalizacije eRačuna proširuje na obveznike koji nisu u sustavu PDV-a, podsjetili su iz Ministarstva financija te najavili završetak razdoblja prilagodbe tom sustavu za prvu skupinu

Svaki treći aktivni poslovni subjekt u Hrvatskoj nema zaposlenih

12.11.2026.

Prema DZS-u, čak 66.315 aktivnih pravnih osoba nema zaposlenih, dok više od polovice ima najviše devet radnika

Stvara li Hrvatska jednoroge zato što je okrutna prema poduzetnicima?

10.11.2026.

Hrvatski tehnološki uspjesi nastaju unatoč brojnim preprekama. No njihova najveća vrijednost možda su ljudi koji stvaraju nove kompanije Kada je Daytona u listopadu uz investiciju od šezdeset milijuna dolara postala treći hrvatski jednorog, nakon Infobipa

Hrvatska po visini plaće pretekla devet EU zemalja

09.11.2026.

Prosječna godišnja bruto plaća za puno radno vrijeme za zaposlenike u EU iznosila je lani 41.500 eura, što je 4,3 posto više nego predlani.

Neven Vidaković: Hrvatska ekonomija izgleda fenomenalno, ali samo kada gledamo unatrag

09.11.2026.

Ekonomist Neven Vidaković gostovao je kod našeg Hrvoja Krešića u N1 studiju uživo, gdje je komentirao stanje hrvatskog gospodarstva uoči predstavljanja državnog proračuna za 2027. godinu, budućnost europskih fondova i provedbu Nacionalnog plana oporavka i

Tag cloud

  1. 2936 članka imaju tag turizam
  2. 2756 članka imaju tag hrvatska
  3. 1541 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1844 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1599 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2023 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1334 članka imaju tag trgovina
  11. 1388 članka imaju tag industrija
  12. 1277 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1106 članka imaju tag menadžment
  15. 722 članka imaju tag tehnologija
  16. 1194 članka imaju tag EU
  17. 882 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 706 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 555 članka imaju tag porezi
  21. 391 članka imaju tag kompanije
  22. 804 članka imaju tag maloprodaja
  23. 570 članka imaju tag poticaji
  24. 535 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 717 članka imaju tag marketing
  26. 416 članka imaju tag potpore
  27. 468 članka imaju tag start up
  28. 386 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 431 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 498 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 444 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 521 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk