Europa ih traži i dobro plaća, a mi ih sve manje proizvodimo

Nakon jagoda, kao prvog sezonskog voća koje se pojavljuje na domaćem tržištu, polovinom svibnja na tržnicama su se pojavile i trešnje, koje su među najtraženijim voćem u EU-u i koje postižu i izuzetno visoku maloprodajnu cijenu.

Prve procjene stručnjaka iz Smartera pokazuju da će ovogodišnji urod u Hrvatskoj biti prepolovljen te da bi se mogao kretati do maksimalno 650 tona zbog mraza koji je u dva navrata znatno utjecao na urod u kontinentalnom dijelu Hrvatske, a nešto manje štete bile su u Dalmaciji, odakle ovih dana dolaze prve trešnje.

"Zbog znatno slabijeg uroda nego prethodnih godina i znatnog prekida u lancu opskrbe na globalnom tržištu zbog koronakrize te nedostatka radne snage u brojnim zemljama koje imaju veliku proizvodnju trešanja, kao i velike potražnje s tržišta Njemačke i skandinavskih zemalja, očekujemo da će ovo voće, u kojemu je Hrvatska u normalnim sezonama samodostatna, imati na tržištu iznimno visoku cijenu. Procjena je da će trgovački lanci ove godine manje na policama imati uvozne trešnje, te da će ovogodišnja cijena biti znatno viša nego prijašnjih godina", zaključak je Smarterove analize.

Polazna cijena ove je godine 40 kuna za kilogram na tržnicama, te čak 45 kuna u trgovinama.
Visoka cijena

Prema podatcima Tržišnog informacijskog sustava u poljoprivredi (TISUP), prošle godine prosječna cijena na tržnicama bila je 27,48 kuna, a tijekom glavne sezone kretala se od maksimalnih 38,75 kuna do 23,21 kune koliko je bila na vrhuncu sezone, krajem svibnja i početkom lipnja. Prosječna cijena u trgovinama u 2019. godini bila je 38,18 kuna, a kretala se u rasponu od 43,41 kune na početku sezone i nije se spuštala ispod 35 kuna za kilogram.

Trenutna otkupna cijena na područjima Dalmacije, gdje su posljednjih godina posađeni novi nasadi trešanja, ne ide ispod 30 kuna, a ona će se možda korigirati naniže tek kada se za sedam do deset dana na tržištu pojave trešnje iz kontinentalnog dijela Hrvatske. Trešnje se najvećim dijelom konzumiraju od 20. svibnja do 20. lipnja, nakon čega ih zamjenjuju druge voćne vrste, iako se na tržištu mogu kupiti i kasnije sorte koje se proizvode i krajem kolovoza.

Tradicionalno veća potrošnja trešanja je u Dalmaciji, a u kontinentalnom dijelu veća je potražnja za jagodama. Visoka cijena trešanja jedan je od glavnih razloga slabije konzumacije. Prema procjenama, prosječno se u Hrvatskoj konzumira između dva i dva i pol kilograma trešanja po glavi stanovnika, a prosjek u razvijenim europskim zemljama i Turskoj kao velikom proizvođaču je oko osam, pa i više kilograma. Stručnjaci tvrde kako je za odluku o kupnji trešnje presudna cijena te da kupovna moć hrvatskih potrošača podnosi cijenu koja se kreće do maksimalno 25 kuna za kilogram, a to je prag do kojeg se može govoriti o dobroj prodaji. Sve iznad te cijene smanjuje prodaju za 30 i više posto.

Proizvodnja trešanja, prema službenim podatcima, odvija se na površini od maksimalno 972 hektara (2016. godine), a posljednje dvije godine proizvodnja je bila na 724 ha (2018. godine), da bi u prošloj godini pala na 681 ha. Proizvodnja se kretala od maksimalnih 1405 tona u 2015. godini, a prošle sezone bila je na 1091 tonu. Najmanja proizvodnja od 795 tona ostvarena je 2014. godine, pa se iz aktualnih procjena može zaključiti kako je ova godina jedna od najlošijih za ovu proizvodnju.
Zahtjevan uzgoj

Potrebno je istaknuti da je ovdje riječ o službenim podatcima koji se samo odnose na intenzivnu proizvodnju, namijenjenu za tržište, a dio trešanja iz ekstenzivnog uzgoja prodaje se na kućnom pragu ili na sivom tržištu, što je jedna od hrvatskih specifičnosti koja bi ove godine posebno mogla dobiti na intenzitetu zbog koronakrize i eksplozije prodaje preko društvenih mreža i dostava na kućni prag.

Hrvatska je lani uvezla 723 tone trešanja u vrijednosti od 1,17 milijuna eura, najviše iz Grčke – 488 tona vrijednih 580.000 eura. Čak 96 tona uvezeno je iz Njemačke, 67 tona iz Italije te 20 tona iz Srbije, a isto toliko i iz Španjolske. Hrvatski lanjski izvoz iznosio je 177,6 tona, vrijedan je 297.000 eura, a čak je 159 tona završilo na tržištu susjedne Slovenije. Uzgoj trešanja zahtijeva veliko znanje i iskustvo, što je izazov za voćare koji su spremni učiti. Obavezna oprema nasada trešanja su sustavi za navodnjavanje, folije za zaštitu od kiše, mreže za zaštitu od tuče i drugo, a što zahtijeva velike investicije.

ISKRČILI NASADE TREŠANJA I

OKRENULI SE UZGOJU ORAHA

Stjepan Zorić, zamjenik

Hrvatske voćarske zajednice

"Trešnja je vrlo osjetljiva voćna vrsta za uzgoj (neotporna je na kišu, pothlađivanje...), ali i vrlo zahtjevna jer traži dobru agrotehniku, navodnjavanje te kvalitetnu radnu snagu u berbi, a često na tržištu ne postiže dobru cijenu koja bi pokrila sve te troškove, a da bi mogla konkurirati uvoznim. Neki su to od razloga što voćari odustaju od te proizvodnje, odnosno što u Hrvatskoj padaju površine pod trešnjom. Osim toga, problem je nedostatak rashladnih skladišnih kapaciteta o čemu stalno pričamo. Budući da trešnja ne može duže stajati, ona treba imati osiguran plasman na lokalnom tržištu najviše u krugu od 100 kilometara. Da je to sve osigurano, vjerujem da bi površine pod trešnjama bile i veće, to više jer po jednom hektaru donese zaradu i do 22.000 kuna. Mogli bismo i izvoziti jer sjeverna Europa žudi i za ovim voćem, ali i voćem svih vrsta, posebice tržišta Njemačke i Švedske kojima bismo ga mogli prodati po cijeni suhog zlata. Ovako, nažalost, mnogi krče nasade i okreću se uzgoju manje dohodovnih vrsta poput oraha, ali s izdašnim potporama iz EU-a."

Prinosi fluktuiraju iz godine u godinu
Stručnjaci u Smarteru uvjereni su da proizvodnja trešanja, koja ima veliku potražnju na europskom tržištu i postiže visoku cijenu, može biti jedan od pokretača voćarstva u Hrvatskoj, u strateškom zaokretu koji nam je potreban i o kojemu stalno govorimo. Uvjereni smo kako bi se na razini države i nove poljoprivredne paradigme, snažnijeg pozicioniranja poljoprivredne proizvodnje u ukupnom gospodarstvu te velikog investicijskog ciklusa, moglo potaknuti sadnju novih nasada, povećanje proizvodnje, čime bi se ostvarile količine za domaće tržište te izvoz na tržište EU-a na kojemu ovo voće može ostvariti izuzetno dobre financijske efekte, zaključak je analize Smartera, iz kojeg dodaju da se u proizvodnji voća posljednjih godina ne vide veći pomaci u rastu površina i rastu proizvodnje, a prinosi jako fluktuiraju iz godine u godinu. Voćne vrste, kojih najviše proizvodimo - jabuke, mandarine, višnje, šljive... imaju neujednačenu proizvodnju i velike razlike u prinosima.

650

tona bit će ovogodišnji urod trešanja, prema procjenama iz Smartera