EU i Kyoto dižu cijenu struje za 50 posto

U naredne tri godine, uoči ulaska Hrvatske u EU, cijena električne energije koju plaćaju domaća kućanstva, industrija i poduzetništvo, morat će se postupno izjednačiti s europskim cijenama, u prosjeku 30 posto višima, no poskupljenju struje u Hrvatskoj tu, smatraju energetičari, vjerojatno neće biti kraj. Kroz tri godine, 2012. godine, počinje i tzv. post-kyotsko razdoblje, tijekom kojeg će se i Hrvatska morati pridružiti Europi u još većem smanjenju emisije stakleničkih plinova, što će energetsku industriju dodatno koštati i prelomiti se preko leđa krajnjih potrošača. U konačnici, zbog ekoloških obaveza, gradnje novih termoelektrana i preuzimanja skuplje struje iz obnovljivih izvora energije, hrvatski će građani za struju kroz otprilike pet godina izdvajati i do pedeset posto više nego sada.

Pod pretpostavkom da se do ulaska Hrvatske u EU cijena struje uskladi s prosječnom europskom, odnosno poveća za 30 posto, dvotarifni će potrošači u Hrvatskoj struju plaćati 1,18 kuna u višoj, odnosno 0,60 kuna u nižoj tarifi, za razliku od sadašnjih 0,91, tj. 0,46 kuna. Dogodi li nam se i sve izvjesnije poskupljenje od 10 do 20 posto zbog novih ekoloških obaveza, kilovatsat bi u višoj tarifi mogao koštati ukupno i do 1,36 kuna, u nižoj pak i do 0,70 kuna. Osim struje, međutim, u naredne tri godine očekuje nas i drastično poskupljenje plina, čija cijena u Hrvatskoj također zaostaje za europskom.

Kopenhagen će u prosincu ugostiti Konferenciju o klimatskim promjenama, tzv. post-kyotsku konferenciju, na kojoj će se EU izjasniti o smanjenju emisije CO2 u okoliš za 20 posto. Postojeći, Kyoto sporazum o smanjenju emisije, koji traje do 2012. godine, Hrvatsku obavezuje na smanjenje od pet posto, i iako smo sada ispod te dozvoljene emisije, i mi ćemo, ulaskom u EU, morati ispuniti zahtjev o 20-postotnom smanjenju. Kako pojašnjava Vladimir Jelavić, član pregovaračkog tima koji će Hrvatsku zastupati u Kopenhagenu i stručnjak Instituta Ekonerg, ta će nova ekološka zadaća Hrvatsku koštati od 0,5 do čak 1,5 posto BDP-a, zbog čega će i cijena električne energije za krajnje potrošače porasti za dodatnih deset do 20 posto. To poskupljenje, slaže se i Mirjana Matešić, ravnateljica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj, nećemo moći izbjeći, a neizbježno će, uz to, biti i postupno izjednačavanje cijene električne energije s europskima. U protivnom, smatraju energetičari, neće biti novaca za gradnju novih, nužnih proizvodnih kapaciteta, time i redovitu opskrbu. Cijenu kilovatsata poskupjet će nam u budućnosti i preuzimanje struje iz obnovljivih izvora, što se već događa u Mađarskoj, koja od 1. studenog svojim građanima, upravo iz tog razloga, poskupljuje struju za oko pet posto.

Prema podacima Europskog ureda za statistiku, u Hrvatskoj cijena kilovatsata prije oporezivanja iznosi oko osam eurocenta, dok je prosjek EU-a oko 12 eurocenti. Usporedbe radi, kWh u Njemačkoj iznosi 13 eurocenti, dok i Britanci struju plaćaju dvostruko skuplje od hrvatskih građana. Manjom cijenom struje i plina, na koje se ne plaćaju trošarine kao u Europi, Hrvatska kupuje socijalni mir, što, smatraju ekonomisti i energetičari, dugoročno nije održivo. I zapadna Europa će nakon konferencije u Kopenhagenu morati dodatno povećati svoje namete, i to dramatično. Nova, veća ograničenja emisije ugljika u atmosferu mnoge će europske proizvođače energije, naime, natjerati da se koriste fosilnim gorivima po znatno višim cijenama, a krajnji račun za to podnijet će potrošači. Kako pojašnjava Mirjana Matešić, energetski sektor i kod nas će morati kupovati dodatne kvote emisija, što će također prevaliti na leđa krajnjih kupaca.