Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

12 Stu 2021

EU: Gospodarski oporavak brži od očekivanog, ali i inflacija

Izvor: www.index.hr · Autor: Hina  

EU: Gospodarski oporavak brži od očekivanog, ali i inflacija

EUROPSKO gospodarstvo oporavlja se od pandemijske recesije brže nego što se očekivalo, ali i rast inflacije premašio je predviđanja, ocijenila je u četvrtak Europska komisija u jesenskim ekonomskim prognozama.

Komisija predviđa da će gospodarstvo u EU ove godine rasti 5 posto, sljedeće 4.3 posto, a 2023. 2.5 posto. U europodručju rast bi ove i sljedeće godine trebao biti 5 posto, a 2023. 2.4 posto.

"Sve zemlje članice bilježe rast BDP-a, ali nejednakom brzinom"
"Zahvaljujući cijepljenju i postupnom ukidanju ograničenja gospodarstvo je u proljeće ponovno počelo rasti, a uzlazni se trend nastavio do kraja ljeta, potaknut ponovnim otvaranjem gospodarstva", navodi Komisija dodajući da ti izgledi uvelike ovise o dva čimbenika: razvoju pandemije covida-19 i tempu kojim će se ponuda prilagoditi brzom preokretu u potražnji nakon ponovnog otvaranja gospodarstva.

Sve zemlje članice bilježe rast BDP-a, ali nejednakom brzinom: od 2.7 posto u Njemačkoj, 3 posto u Češkoj, dok se s druge strane predviđa rast u Irskoj od 14.6 posto, Estoniji 9 posto, Hrvatskoj 8.1 posto.

Irska je poseban slučaj i njezin je rast u velikoj mjeri produkt činjenice da je ona sjedišta brojnih multinacionalnih korporacija. Ali i bez toga Irska bi bilježila pristojne rezultate s rastom između 5 i 6 posto, prema procjenama dužnosnika Komisije.

U trećem tromjesečju 2021. gospodarstvo Unije dosegnulo je razinu proizvodnje prije pandemije
U drugom tromjesečju 2021. stopa rasta BDP-a u Uniji iznosila je na godišnjoj razini rekordnih 14 posto jednako koliko i rekordni pad BPD-a u istom razdoblju prošle godine tijekom prvog vala pandemije. U trećem tromjesečju 2021. gospodarstvo Unije dosegnulo je razinu proizvodnje prije pandemije i iz oporavka prešlo u rast.

Očekuje se da će se taj rast i dalje temeljiti na domaćoj potražnji. Poboljšanje stanja na tržištima rada i predviđeno smanjenje štednje trebali bi pridonijeti kontinuiranom rastu osobne potrošnje. Osim toga, provedba Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF) počinje imati važnu ulogu u poticanju privatnih i javnih ulaganja.

Trend rasta suočava se s novim preprekama
Ipak, trend rasta suočava se s novim preprekama. Uska grla i poremećaji u globalnoj opskrbi negativno utječu na aktivnost u Uniji, posebno na vrlo integrirani proizvodni sektor. Osim toga, nakon naglog pada u 2020. cijene energenata, posebno prirodnog plina, prošli su mjesec vrtoglavo narasle i sada su znatno iznad razina prije pandemije. To će se odraziti na potrošnju i ulaganja.

Nakon nekoliko godina niske inflacije, snažni oporavak gospodarske aktivnosti u Uniji i mnogim naprednim gospodarstvima prati ponovni rast inflacije koji je premašio predviđanja.

Godišnja inflacija u europodručju povećala se s negativne stope od -0.3 posto u zadnjem tromjesečju 2020. na 2.8 posto u trećem tromjesečju 2021. Inflacija je u listopadu iznosila 4.1 posto a tu je stopu prethodno dosegnula samo jedanput od početka objavljivanja podataka o inflaciji 1997. godine.

Komisija objašnjava ubrzanje inflacije uglavnom naglim povećanjem cijena energenata te raznim gospodarskim prilagodbama nakon pandemije. Smatra da je zbog toga trenutačno povećanje stope inflacije uglavnom privremeno.

Budući da bi se cijene energenata trebale postupno uravnotežiti, Komisija predviđa da će inflacija u europodručju dosegnuti vrhunac od 2.4 posto u 2021., a zatim se smanjiti na 2.2 posto 2022. i 1.4 posto u 2023. godine. U cijeloj Uniji očekuje se da će inflacija iznositi 2.6 posto 2021., 2.5 posto 2022. i 1.6 posto 2023. godine.

"Ne može se isključiti ponovno uvođenje ograničenja"
Komisija ističe da je glavni rizik za ove prognoze pandemija covida-19, koja još nije pobijeđena, ali je njezin utjecaj znatno oslabio.

"S obzirom na nedavni rast broja slučajeva u mnogim zemljama, ne može se isključiti ponovno uvođenje ograničenja koja će utjecati na gospodarsku aktivnost. U Uniji je taj rizik posebno prisutan u državama članicama s relativno niskom stopom cijepljenja", navodi Komisija.

Negativni rizici postoje i u vezi s mogućim dugotrajnim učinkom trenutačnih ograničenja u opskrbi i uskih grla u dobavnim lancima.

Kao pozitivne rizike Komisija navodi moguće povećanje učinkovitosti i trajno poboljšanje produktivnosti zbog strukturnih promjena potaknutih pandemijom.

"U tom pogledu ključna će biti ulaganja potaknuta Mehanizmom za oporavak i otpornost i pratećim strukturnim reformama", tvrdi Komisija i dodaje da za ove prognoze pretežu negativni nad pozitivnim rizicima.


Komentari članka

Vezani članci

20 godina od uvođenja eura – rezultati prva dva desetljeća monetarne unije daleko od savršenih

21.01.2022.

Rezultati prva dva desetljeća monetarne unije daleko su od savršenih – unatoč činjenici da je, s obzirom na svoju nedovršenost i početne kritike, Ekonomska i monetarna unija premašila najpesimističnija očekivanja.

Direktori vodećih gaming kompanija u pandemiji zaradili milijardu dolara

21.01.2022.

Na listi top pet najuspješnijih CEO-a u gaming industriji nalazi se i šef Zynge, Frank Gibau s 32 milijuna dolara te CEO Unity Softwarea John Riccitiello koji bogatiji za 22 milijuna dolara. Od 42 CEO-a na posljednjem mjestu na rang-listi GamesOnea nalazi

U šestom hrvatskom gradu dominira trgovac, a plaće su 23% veće od prosjeka države

20.01.2022.

Tijekom 2020. godine u Velikoj Gorici je poslovalo 1820 poduzetnika sa sjedištem u tom gradu, koji su imali 12.775 zaposlenih, dok im je konsolidirani financijski rezultat iznosio 205,1 milijun kuna, što je 65,1 posto manje u odnosu na 2019. godinu, objav

Sve što želite znati o inflaciji od 5,5%

19.01.2022.

Inflacija u Hrvatskoj je u prosincu 2021. iznosila 5,5% (5,0% u europodručju). To je najviša stopa inflacije od uvođenja eura, ali za Hrvatsku nije ni blizu inflacije iz 2008. kada je stopa u jednom mjesecu prešla 8%. Kao i tada, inflacija je uglavnom pot

Papac: Teško će moći preokrenuti situaciju i potaknuti gospodarstvo

18.01.2022.

Poduzetničke bi zone trebale biti pokretači razvoja gospodarstva i brojnim je gradovima i općinama država darivala zemljište za njihovo osnivanje, ali na terenu su u mnogim slučajevima to i dalje ledine, bez infrastrukture, u kojima umjesto radnih mjesta

Tag cloud

  1. 2306 članka imaju tag turizam
  2. 2164 članka imaju tag hrvatska
  3. 1427 članka imaju tag izvoz
  4. 1285 članka imaju tag svijet
  5. 1665 članka imaju tag financije
  6. 970 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1193 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1100 članka imaju tag trgovina
  9. 1089 članka imaju tag ict
  10. 915 članka imaju tag zapošljavanje
  11. 943 članka imaju tag investicije
  12. 757 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1057 članka imaju tag EU
  14. 964 članka imaju tag industrija
  15. 844 članka imaju tag menadžment
  16. 453 članka imaju tag koronavirus
  17. 947 članka imaju tag kriza
  18. 656 članka imaju tag maloprodaja
  19. 454 članka imaju tag poticaji
  20. 618 članka imaju tag marketing
  21. 446 članka imaju tag opg
  22. 548 članka imaju tag tehnologija
  23. 520 članka imaju tag krediti
  24. 420 članka imaju tag eu fondovi
  25. 411 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 326 članka imaju tag potpore
  27. 445 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 469 članka imaju tag obrazovanje
  29. 426 članka imaju tag porezi
  30. 401 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 347 članka imaju tag osijek
  32. 397 članka imaju tag hnb
  33. 442 članka imaju tag dzs
  34. 403 članka imaju tag vlada
  35. 322 članka imaju tag hgk
  36. 440 članka imaju tag banke
  37. 336 članka imaju tag agrokor
  38. 417 članka imaju tag BDP
  39. 363 članka imaju tag energetika
  40. 330 članka imaju tag start up