Erste banka: novih 50 milijuna eura za poduzetnike

Poduzetnici u Hrvatskoj na raspolaganju imaju cijelu paletu kredita kojima preko svojih poslovnih banaka mogu osigurati likvidnost ili krenuti u daljnje investicije. Banke u nadi da će ih privući što više redovito kreiraju različite proizvode kako bi s jedne strane privukle što više klijenata, a s druge kako bi u toj njihovoj međusobnoj konkurenciji poduzetnici na kraju dobili najpovoljniju ponudu i uvjete.

Malim i srednjim poduzetnicima, lokalnim upravama, ali i velikim tvrtkama do 3000 zaposlenih na raspolaganju je novih 50 milijuna eura kredita koji plasira Erste banka. Dio je to kreditne linije ukupno teške 100 milijuna eura koju je ta banka osigurala kod Europske investicijske banke (EIB). Kako nam poručuju u Erste banci, ovo je prva tranša, a očekuje se kako bi početkom iduće godine iz EIB-a trebalo "stići" ostalih 50 milijuna eura. "Sredstva su namijenjena financiranju investicijskih projekata i obrtnih sredstava u navedenim segmentima. Poseban se naglasak stavlja na projekte u segmentima zaštite okoliša, poljoprivrede, razvoja infrastrukture, gospodarstva temeljenog na znanju, racionalnog raspolaganja energijom, zdravlja i obrazovanja, proizvodnje te usluga", objasnio je direktor Sektora gospodarstva Erste banke Vladimir Kristijan. Ističe kako je isključeno financiranje projekata iz određenih područja kao što su npr. duhanska industrija, proizvodnja i distribucija oružja, kockarnice i slično. "Zahtjev za kreditiranje mogu podnijeti privatni poduzetnici, ali i jedinice lokalne uprave i samouprave, a krediti se odobravaju na rok od minimalno dvije godine, ovisno o vrsti projekata", kaže Kristijan. Za projekte malog i srednjeg poduzetništva osigurano je 35 milijuna eura, a 15 milijuna eura za lokalnu upravu i velika poduzeća do 3000 zaposlenih. Cijena kredita određuje se prema tržišnim parametrima u trenutku povlačenja, ali će za korisnika u pravilu biti povoljnija od važećih tržišnih cijena. Prema analizi Hrvatske narodne banke (HNB), koja je objavljena u njihovu biltenu krajem prošloga mjeseca, ukupno financiranje poduzeća, koje uključuje financiranje kod banaka i ostalih financijskih institucija u Hrvatskoj i inozemstvu, sredinom 2011. godine znatno se usporilo. Rezultat je to prije svega razduživanja poduzeća u odnosu na inozemstvo, dok je njihovo financiranje kod domaćih banaka nastavilo umjereno rasti. Stagnacija ukupnog duga tog sektora odražava izostanak domaće investicijske aktivnosti i posljedično slabiju potražnju poduzeća za kreditima. Unatoč tome što hrvatski poduzetnici nisu skloni u kriznim vremenima uzimati kredite jer svako novo zaduženje znači i veći rizik poslovanja, pogotovo ako se uzme u obzir da tržišne okolnosti nisu blagonaklone, u Ersteu vjeruju kako s plasmanom ne bi trebalo imati problema. "U 2010. Erste banka je u rekordnom roku od samo devet mjeseci plasirala ukupno 40 milijuna eura iz prethodne kreditne linije ugovorene s EIB-om. Uspjeh te linije pripisujemo činjenici da se krediti plasiraju prema standardnim procedurama i kriterijima banke, s tim da se u obzir uzimaju i posebni kriteriji definirani tim kreditom, ali da je kamata, iako utvrđena prema tržišnim parametrima, bila povoljnija od tržišnih cijena", objašnjava Kristijan. Kaže da je novom kreditnom linijom obuhvaćeno financiranje projekata (investicija ili trajnih obrtnih sredstava) malog i srednjeg poduzetništva (MSP) te velikih poduzeća, pri čemu je MSP, poduzeće s manje od 250 zaposlenih, a veliko poduzeće poduzeće s brojem zaposlenih od 250 do 3000.

"Moguće je i financiranje projekata lokalne uprave i samouprave. Većina sredstava ove kreditne linije namijenjena je segmentu MSP. S obzirom na prethodno iskustvo i povoljnost linije, očekujemo dobar odaziv", smatra Kristijan. Inače, Erste banka ima dugogodišnju suradnju s HBOR-om. "Suradnja s Europskom investicijskom bankom logičan je nastavak i širenje palete proizvoda u okviru ovoga temeljnog opredjeljenja. Upravo potpisana kreditna linija u vrijednosti od 50 milijuna eura predstavlja nastavak suradnje između Erste banke i EIB-a u financiranju projekata iz privatnog i javnog sektora", zaključuje Kristijan.