Energetskom obnovom zgrade i deseterostruko niži računi

Kvalitetno izvedenom energetskom obnovom zgrada potrošnja energije u njima može se smanjiti za čak 90 posto. Primjerice, za grijanje će umjesto 250 kilovatsati biti dovoljno samo 20-25 kilovatsati energije po četvornom metru, kaže Željka Hrs Borković iz Energetskog instituta Hrvoje Požar (EIHP).

Osim što se znatno smanuju računi za sve skuplju energiju, time se, dodaje, ujedno povećava vrijednost i rok trajanja zgrade. Znatno se pridonosi i zaštiti okoliša i smanjuje emisija stakleničkih plinova koji potiču globalno zagrijavanje i klimatske promjene. Kako se u zgradama, prema izračunima stručnjaka, troši oko 40 posto ukupne energije (od toga najviše na grijanje), nije ni čudo da njihova energetska obnova predstavlja najveći potencijal za uštedu energije i povećanje njezina učinkovitog korištenja. Time se otvara puno posla za građevinske tvrtke i zapošljavanje, dakle i za oporavak graditeljstva. Na primjer, u Njemačkoj program energetske sanacije zgrada, prema tamošnjim podacima, osigurava čak 340.000 radnih mjesta, a godišnja obnova tri posto zgrada u Hrvatskoj (oko pet milijuna četvornih metara) zahtijevala bi pet puta veću građevinsku aktivnost od trenutačne. Da bi u Hrvatskoj bilo itekako mnogo posla na energetskoj obnovi zgrada, pokazuju i najnoviji podaci EIHP-a prema kojima je finalna potrošnja energije u zgradama u državi prošle godine u odnosu na 2009. porasla za šest posto, pa u ukupnoj potrošnji sudjeluje s 42,3 posto. To je ujedno jedini sektor u kojem je povećana potrošnja. Naime, potrošnja u industriji pala je za 1,6 posto, u prometu za 3,6, u poljoprivredi za 1,9 i u građevinarstvu za 12,9 posto. To smanjenje energetske potrošnje stručnjaci Instituta dovode u vezu s krizom te s padom industrijske proizvodnje i građevinskih aktivnosti.

Kako je zbog rasta potrošnje energije u zgradama za 0,6 posto porasla i ukupna potrošnja energije u Hrvatskoj, stručnjaci upozoravaju da ćemo tako teško postići cilj koji je Hrvatska preuzela od Europske unije da do 2020. povećana energetsku učinkovitost za 20 posto. Nacionalni akcijski plan za energetsku efikasnost predviđa da se neposredna potrošnja energije smanji do 2016. za devet posto u odnosu na prosječnu potrošnju od 2001. do 2005., te za 20 posto do 2020. Zato će, želimo li ostvariti te ciljeve, trebati pokrenuti građevinarstvo kroz gradnju novih zgrada s niskom potrošnjom energije i saniranje postojećih. Iako su mnogi uvjereni da je energetska obnova postojećih i gradnja suvremenih niskoenergetskih zgrada vrlo skupa, to nije tako. Željka Hrs Borković navodi primjer nedavno dovršene višestambene zgrade u Koprivnici, sagrađene u sklopu gradskog programa poticane stanogradnje. Iako je zbog znatno niže potrošnje energije u odnosu na prosječne zgrade pri energetskom certificiranju svrstana u najviši razred A+, prodajna cijena četvornog metra je samo 7500 kuna (oko 1000 eura), dok se u većim gradovima kvadrati u starim zgradama često prodaju za 50 do 100 posto višu cijenu, pa i skuplje. Zbog korištenja i održavanja raznih tehnoloških sustava u takvim zgradama, nužna je dobra edukacija stanara, ističe Hrs Borković. Da pomaka ipak ima, potvrđuju podaci Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva kako je dosad u Hrvatskoj energetski certificirano 213 stambenih i 298 nestambenih zgrada. Dosad je za provedbu energetskih pregleda i energetsko certificiranje zgrada educirano i ovlašteno oko 300 pojedinaca i pravnih osoba.

Prema riječima Mirjane Čubrić Štefok, načelnice Sektora za gradnju u Ministarstvu, većina europskih direktiva vezanih uz potrošnju energije u zgradama već je uvedena u hrvatske propise, osim Direktive o energetskim svojstvima zgrada. Rok za njezinu primjenu za članice Unije je 9. srpnja 2012., čemu se nastoji prilagoditi i Hrvatska