Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

05 Ruj 2023

Elka: Uspjeh je došao uz dosta uspona i padova

Izvor: lidermedia.hr · Autor: Ksenija Puškarić  

Elka: Uspjeh je došao uz dosta uspona i padova

Mogla je ovo biti potpuno drukčija kompanijska priča. Da su se karte drukčije raspodijelile, njezin kraj mogao je izgledati ovako: umorni radnici odustaju od borbe za neisplaćene plaće i odlaze na burzu, a direktor u loše skrojenom odijelu predstavlja novi projekt za kompanijske katastarske čestice – stanove za elitu i pekarnice francuskog imena koje nitko ne zna pravilno izgovoriti. Međutim, priča o Elki, perjanici zagrebačke elektroindustrije, nije priča s takvim krajem.

Ta kompanija osnovana 1927. preživjela je dva rata, samoupravljanje pa pretvorbu i privatizaciju, bezbroj kriza i inflacija, vlasnička preslagivanja, a kraj njezine poslovne priče još se ne nazire.

Ozbiljna izvozna kompanija
Naravno, sve se moglo odigrati drukčije. Elka se mogla spotaknuti na samo jednu pogrešnu osobu ili tehnomenadžera, ali, srećom, nije. A ako se naglas i zapitamo tko je najzaslužniji što se to na kraju nije dogodilo, odgovor lišen lažne skromnosti dobit ćemo od osobe koja je Elki, kako kaže, ‘dala svojih dvadeset godina‘. Miljenko Hacek, premda više nije Elkin vlasnik, za sebe će reći da je najzaslužniji što je ona opstala i postala to što je danas – ozbiljna izvozna kompanija.

Preuzeo ju je 2003., nakon provedene pretvorbe i privatizacije. Došao je na poziv tadašnjeg menadžmenta koji je metodom manager buyouta otkupio već do tada privatiziranu kompaniju. Najprije je bio manjinski suvlasnik, ali i na taj način uspio je spriječiti daljnju preprodaju. U nastavku je dokapitalizacijom i otkupom od ostalih udjeličara preuzimao sve veći udjel u vlasništvu.

– Znao sam da može postati jaka i ozbiljna tvrtka s izvoznim potencijalom, zato jednostavno nisam dopustio da propadne. No borba za Elku nije bila ni jednostavna ni jeftina, uspjeh je došao uz dosta poslovnih uspona i padova. Dizali smo kredite da bismo pokrenuli proizvodnju, ulagali smo koliko smo mogli, smanjivali troškove. Rezultati nisu izostajali, no bilo je i promašaja, pogotovo menadžerskih. Ipak, kompaniju je najviše doveo u red predsjednik Uprave Gordan Miler, vrhunski menadžer za krizne situacije koji ju je preuzeo 2019. Kad više nisam imao snage za Elku i nove kredite, odustao sam i prodao je – kaže Hacek.

Oprema za muzej
Elka je danas u vlasništvu slovenske grupacije Iskre, poznate po predsjedniku Uprave Dušanu Šešoku, bivšemu slovenskom ministru koji je u privatizaciji počeo otkupljivati i okrupnjivati slovensku Iskru. Kad je već stasala u ozbiljnu elektroindustriju i ozbiljnu izvoznicu, preuzela je šibensko brodogradilište koje pod njom sasvim dobro posluje, novih narudžbi ne manjka. Nakon neuspjele ponude za preuzimanje Đure Đakovića u Slavonskom Brodu s Hacekom dogovara i preuzimanje Elke.

Šešok je generacijski blizak Haceku. Imaju, zafrkava se Hacek, čak i iste dijagnoze, ali imaju još nešto – strast za industrijom. Šešok je ne samo pravi pravcati industrijalac nego i zaljubljenik u proizvodnju s dodanom vrijednošću, a to je ono što Elka danas jest: proizvodna kompanija s multiplikativnim učinkom. U toj transakciji jako je zanimljivo, a iznimno rijetko na hrvatskoj poslovnoj sceni, što ni bivši ni sadašnji vlasnik Elke nemaju ni jednu ružnu riječ ili gestu za onoga drugoga. Nema zle krvi, nema kostura u ormaru, nema figa u džepu. Sve je čisto i uredno. Haceku je iznimno drago što je kompaniju preuzeo netko tko je nastavio biznis i netko sa strašću, a Šešoku što je Elka imala posloženo poslovanje i što je bila djelomično restukturirana.

– Imao sam pri Elkinoj prodaji samo dva uvjeta; jedan je bio da se ne otpuštaju radnici i da se proizvodnja nastavi razvijati, a drugi da Cotra nastavi distribuirati Elkine kabele po domaćem tržištu – objašnjava Hacek okosnicu pregovora sa Šešokom ne navodeći iznos transakcije.

Šešok navodi isto. Elka je već u vrijeme preuzimanja bila dobro organizirana. Prijašnji vlasnik i direktor Miler ​dobro su organizirali poslovne procese pa je Iskra zadržala proizvodnju, ali i pokrenula ozbiljne investicijske cikluse. A investicije su, kažu u kompaniji, bile presudne jer je nakon ulaska u pogon stanje s opremom i strojevima više podsjećalo na postavu tehničkog muzeja nego na ozbiljan proizvodni pogon.

– Toliko je pogon bio zastario – ističe Šešok.

Nove investicije
Kako ističe Aleš Ekar, član Uprave Elke, slovenski menadžer, novi su vlasnici odmah nakon preuzimanja osigurali 22,5 milijuna eura radnoga kapitala (engl. working capital), ne za investicije, nego nabavu sirovine i druga potrebna financiranja poslovanja.

– To nisu bila jedina ulaganja nakon preuzimanja. Najviše se ulagalo u novu strojnu opremu s naprednom tehnologijom koja ne samo da povećava produktivnost nego i osigurava nove standarde kvalitete. Naravno, digitaliziralo se sve što se moglo. Bilo je to presudno za proširenje prodaje najzahtjevnijim svjetskim kupcima kabela. Naime, nije neuobičajeno da naši klijenti, odnosno kupci, provjere cjelokupne proizvodne procese i kvalitetu proizvoda. Takva poslovna suradnja omogućava stalno razvijanje i praćenje novih trendova. Na taj se način kompanija pozicionira na tržišta na kojima se može ostvariti viša dodana vrijednost. Na kraju krajeva, novi strojevi omogućavaju i sigurnije i ugodnije radne uvjete za radnike te manju potrošnju energije jer imaju ugrađene elektromotore najnovijih generacija. Na sve te investicije dosad se utrošilo desetak milijuna eura, ali ne staje se na tome. U sljedećih godinu dana uložit ćemo još od pet do deset milijuna eura u nabavu novih strojeva i opreme – naglašava Ekar i dodaje kako je najveća ovogodišnja investicija nova proizvodna linija Troester. Duga je impozantnih 190 metara, opremljena je najnovijom tehnologijom za digitalnu kontrolu procesa i radit će 24 sata na dan.

Kako danas posluje Elka i što se još promijenilo u poslovanju od ulaska novog vlasnika, pročitajte u tiskanom ili digitalnom izdanju tjednika Lider.


Komentari članka

Vezani članci

Podravska tvrtka zaposlila 70 novih radnika i digla plaće za 120 eura

19.07.2024.

Riječ je o tvrtki ACG Europe iz Ludbrega u vlasništvu indijskog farmaceutskog diva. ACG proizvodi želatinozne kapsule za lijekove i ranije je poslovao kao Lukaps.

Ugovor Končara i Ciparske Elektroprivrede vrijedan 13,7 milijuna eura

19.07.2024.

Končar je u četvrtak s Ciparskom Elektroprivredom (Electricity Authotrity of Cyprus – EAC) sklopio ugovor za rekonstrukciju energetskih postrojenja na Cipru, vrijedan 13,7 milijuna eura, objavio je Končar putem Zagrebačke burze.

Proizvodnja gnojiva počet će 1. rujna

19.07.2024.

Proizvodnja mineralnih gnojiva u Petrokemiji Kutina mogla bi početi 1. rujna, kaže za Hinu sindikalac Željko Klaus, ističući zadovoljstvo radnika tom najavom, ali i njihovu zabrinutost sporošću u postizanju međudioničarskog ugovora između Vlade i većinsko

Belgijanci koji grade tvornicu robotaksija, planiraju još jednu poslovnu zonu – pored Splita

18.07.2024.

Graditelj i vlasnik tvornice u kojoj će se raditi robotski taksiji bit će belgijska kompanija VGP, dok će Verne biti zakupac. Radi se o tzv. built to lease modelu suradnje. Iz VGP-a otkrili su nam i planove širenja u Hrvatskoj. Započeli su s razvojem još

Ivica Kožul (Kožul grupa): U poduzetništvo sam krenuo na biciklu, a danas ne znam broja vozilima svoje tvrtke

16.07.2024.

Kada sam otvorio tvrtku, ne samo da nisam imao poslovni prostor nego nisam imao ni automobil. Posudio sam sestrin i godinu dana razvozio valjke i kistove po Slavoniji. Bilo mi je bitno da od dobavljača isposlujem što dulju odgodu plaćanja, dulju od roka k

Tag cloud

  1. 2619 članka imaju tag turizam
  2. 2476 članka imaju tag hrvatska
  3. 1600 članka imaju tag svijet
  4. 1273 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1869 članka imaju tag financije
  6. 1578 članka imaju tag izvoz
  7. 1438 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1308 članka imaju tag ict
  9. 1257 članka imaju tag trgovina
  10. 1142 članka imaju tag investicije
  11. 1183 članka imaju tag industrija
  12. 1027 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 837 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 1138 članka imaju tag EU
  15. 989 članka imaju tag menadžment
  16. 575 članka imaju tag opg
  17. 745 članka imaju tag maloprodaja
  18. 514 članka imaju tag poticaji
  19. 458 članka imaju tag koronavirus
  20. 675 članka imaju tag marketing
  21. 961 članka imaju tag kriza
  22. 373 članka imaju tag potpore
  23. 613 članka imaju tag tehnologija
  24. 494 članka imaju tag eu fondovi
  25. 472 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 492 članka imaju tag porezi
  27. 461 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 479 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 534 članka imaju tag krediti
  30. 506 članka imaju tag obrazovanje
  31. 409 članka imaju tag osijek
  32. 403 članka imaju tag start up
  33. 429 članka imaju tag energetika
  34. 484 članka imaju tag dzs
  35. 450 članka imaju tag BDP
  36. 407 članka imaju tag hnb
  37. 417 članka imaju tag vlada
  38. 335 članka imaju tag hgk
  39. 338 članka imaju tag agrokor
  40. 440 članka imaju tag banke