Ekskluzivni turizam i ekopoljoprivreda za prosperitet na jugu

Razvoj će pogurati kreditno-razvojna strategija, koju će donijeti u idućih godinu dana, i infrastrukturni projekti poput obnove ZL Dubrovnik i pelješki most.

Da su gospodarski kapaciteti Dubrovačko-neretvanske županije neravnomjerno raspoređeni, najbolje potvrđuju podaci da je u Dubrovniku evidentirano oko 46 posto aktivnog stanovništva Županije te da županijsko sjedište raspolaže s 25 posto županijskih smještajnih kapaciteta.

"U gospodarstvu naše županije prevladavaju tercijarne djelatnosti, a zastupljenost primarnog i sekundarnog sektora znatno je manja. Cjelokupno gospodarstvo najviše je orijentirano na ugostiteljstvo i turizam te na morsko brodarstvo", naglašava Ivo Klaić, županijski pročelnik za turizam, pomorstvo, poduzetništvo i energetiku. Ističe da će jačem razvoju županije pridonijeti i nova kreditno-razvojna strategija, koja bi trebala biti donesena u idućih godinu dana, kao i veliki infrastrukturni projekti, poput rekonstrukcije i proširenja Zračne luke Dubrovnik, ali i gradnje pelješkog mosta. Poljoprivredni potencijal Mikroregija neretvanskoga kraja pretežno je usmjerena prema djelatnosti trgovine, prometa i veza, centri dubrovačke mikroregije imaju pretežitu orijentaciju na ugostiteljstvo i turizam, a usmjerenost k industriji, tj. poljoprivredi, ribarstvu te prometu i vezama, pokazuju centri otoka Korčule.

Kovačić
Ukupno 2,3 posto zaposlenih u realnom sektoru odnosilo se na ovu županiji.

Prirodne datosti prostora upućuju na velike razvojne mogućnosti turizma te vrlo značajne mogućnosti poljoprivrede. Širok mozaik tipova tla i mikroklime te zemljopisni smještaj daju mogućnost uzgoja svih poljoprivrednih vrsta. U najjužnijoj županiji uzgajaju se najosjetljivije vrste voćaka kao što su agrumi, povrće i cvijeće na otvorenim površinama, vinova loza s vrhunskim bijelim i crnim vinima zaštićenog podrijetla, masline koje izdržavaju višemjesečne ljetne suše te posebno ribe i školjkaši.

U Županiji ističu da će glavne odrednice razvoja gospodarstva i dalje biti turizam, poljoprivreda i korištenje mora u gospodarskom i prometnom smislu. Gospodarski razvitak u budućem razdoblju trebalo bi usmjeriti k vinogradarstvu, maslinarstvu, ribarstvu i marikulturi, ugostiteljstvu i turizmu, brodarstvu, cestovnom i lučkom prometu te ekološki besprijekornoj proizvodnji. U Prostornom planu Dubrovačko-neretvanske županije navode se smjernice razvoja gospodarstva po područjima. Kao administrativno-upravno, gospodarsko, obrazovno-kulturno, zdravstveno-socijalno, uslužno i sportsko središte, Dubrovnik će daljnji razvoj temeljiti na intenzivnijem razvijanju poljodjelstva, ekološki prihvatljivih manjih proizvoljnih pogona, obrtništva, otvaranju manjih pogona i radionica te visokog turizma, učvršćujući poziciju ekskluzivne turističke destinacije.
9,45milijardi
kuna prihoda ostvarili su u 2014, poslovni subjekti u županiji

Velik potencijal Korčule
Pomorstvo ima realne pretpostavke zadržati svoje mjesto u gospodarskoj strukturi, a graditeljstvo, trgovina i komunalna djelatnost koristit će pogodnosti razvoja gospodarskih kapaciteta područja. U neposrednoj blizini Dubrovnika treba očekivati daljnji nastavak urbanizacije i veće osamostaljivanje prigradskog područja Rijeke Dubrovačke. Na Elafitima će se podržavati samostalni razvitak naselja, dok racionaliziranje i ekonomiziranje zahtijevaju razvitak Lopuda i Šipanske luke u pomoćna lokalna središta. Uz širenje urbanizacije očekuje se proširenje teritorija gradske regije Dubrovnika u Konavlima do Cavtata, aerodroma Čilipa i u Dubrovačkom primorju do Slanoga i Banića.

Prema sjeverozapadu na Pelješcu treba osigurati potrebne uvjete da se snažnije razvijaju funkcije Stona i Orebića kao područnih središta, a valja osigurati daljnji razvitak Janjine i Trpnja kao lokalnih središta. "Na otoku Korčuli treba veliku pažnju posvetiti očuvanju i daljnjem djelovanju brojnih tradicionalnih zanata (kamenoklesarski, drveni brodograditelji i sl.). Intenzivirat će se ulaganja u obnovu i razvitak maslinarstva, vinogradarstva, ribarstva i povrtlarstva, uz nužno podizanje manjih kapaciteta za preradu poljodjelskih proizvoda, punjenje i doradu zaštićenih vina, preradu maslina i proizvodnju maslinovog ulja, proizvodnju agruma, punktove za preradu i trgovinu ribom. Na krajnjim dijelovima otoka Korčule trebaju se razvijati manja regionalna središta: gradsko središte Korčule i dvojno gradsko središte Blato - Vela Luka, međusobno povezana lokalnim središtima Lumbardom, Carom i Smokvicom", kaže Ivo Klaić.

U donjoneratvanskom kraju i na njegovu središnjem razvojnom području i okosnici razvitka očekuje se daljnja urbanizacija, u kojoj dominiraju važna gradska, regionalna središta Metković, Opuzen i Ploče. Gospodarstvo u dolini Neretve odvijat će se u pravcu razvitka poljoprivrede i tercijarnog sektora (ugostiteljstvo, trgovina i promet). Preduvjeti razvoja grada Metkovića su u istaknutom geoprometnom i geostrateškom položaju kao graničnog područja na važnom međudržavnom prometnom pravcu. Tu su još posebnosti prirodnih resursa i kulturno-povijesno naslijeđe, posebno arheološke zone Narona. Gospodarstvo Ploča ovisit će pak ponajprije o obnovi i daljnjem razvitku lučke djelatnosti. Realno je očekivati razvoj novih industrijskih grana, što će biti povezano s interesom kapitala. Ugostiteljstvo i turizam imaju razvojnu perspektivu na lokalitetu Baćine i uvali Dobrogošce. U Opuzenu je uz razvitak poljoprivrede realno očekivati otvaranje cijeloga niza manjih pogona za preradu poljoprivrednih proizvoda.

Statistička slika
Dubrovačko-neretvanska županija ima 10.650 poslovnih subjekata, pokazuju podaci konzultantske kuće Bisnode. Lani ih je osnovano 813, a ugašeno 495. Njih 899 ušlo je u blokadu, a iz nje su izašla 823. Trenutačno je 781 poslovni subjekt u blokadi. U postupku stečaja ih je 85, među kojima je u njih 18 stečajni postupak pokrenut tijekom prošle godine. U predstečaju je 189 subjekata. Među poreznim dužnicima ih je 78, a 162 su na listi neisplatitelja plaća. Kako objašnjava Branimir Kovačić, viši financijski analitičar Bisnodea, među svim poslovnim subjektima u županiji ukupno ih je 3836 ili 36% predalo godišnje financijsko izvješće u javni registar za 2014.

Klaić
Razvoj i dalje usmjeren na turizam, poljoprivredu i korištenje mora.

Kumulativno su ostvarili 9,45 milijardi kuna prihoda, a kumulativni neto gubitak iznosio je 842 milijuna kuna. Ta poduzeća ukupno su u 2014. zapošljavala 19.132 osobe, što je prosjek od pet zaposlenika po poduzeću. Analizirana poduzeća izvezla su vrijednost od 1,60 milijardi kuna, dok su ukupne investicije bile 590 milijuna kuna tijekom 2014. godine. U usporedbi s ukupnim rezultatima na nacionalnoj razini, Dubrovačko-neretvanska županija imala je 3,4% udjela među poduzećima koja su predala godišnje financijsko izvješće. U ostvarenim prihodima na razini cijeloga gospodarstva, dubrovačko-neretvanska poduzeća sudjelovala su sa 1,5 posto udjela. Analizirana poduzeća su sudjelovala sa 1,5 posto u ukupnom hrvatskom izvozu, dok su njihove investicije činile 1,7 posto svih investicija na nacionalnoj razini.

Ukupno 2,3 posto svih zaposlenih u hrvatskom realnom sektoru odnosilo se na zaposlenike iz poduzeća u toj županiji. Uspoređujući rezultate iz 2014. s onima iz 2013., pokazalo se da su poduzeća iz ove županije koja predaju financijsko izvješće zapošljavala 0,7 posto osoba više. Istodobno su ostvarili 5,6 posto prihoda više, dok je kumulativna neto dobit od 166,6 milijuna kuna iz 2013. zamijenjena kumulativnim neto gubitkom u 2014. Izvoz je bio manji za 8,3 posto, dok su investicije zabilježile rast od tri posto u odnosu na 2013. godinu.