Ekonomisti traže konsenzus svih političkih i gospodarskih subjekata

Prvi financijski Forum HPB-a, koji namjerava postati redovito mjesečno druženje novinara i predstavnika financijske industrije, bavio se utjecajem svjetske krize na hrvatsku ekonomiju.

Svi prisutni složili su se da krizna stanja nude i nove prilike, za koje bi, doduše, trebala postojati i razvojna strategija, utemeljena na konsenzusu svih gospodarskih čimbenika, koje, nažalost, još nema. Dr. Ante Babić, neovisni konzultant Milan Račić, predsjednik Uprave HPB-a Josip Protega, dr. Miroslav Dragičević iz Horwath Consultinga te predstavnici medija pokušali su umjesto hrvatske Vlade (za koju se svi slažu da nema jasnu strategiju suočavanja s financijskom krizom) ponuditi vlastita rješenja za izlaz iz krize koja se polako ali sigurno valja i prema našoj zemlji.

- Trajanje krize odredit će uspjeh paketa mjera koje je predložio novoizabrani predsjednik SAD-a, a najoptimističniji scenariji govore da će se ta, i dalje najmoćnija, ekonomija oporaviti potkraj godine - rekao je Protega prognozirajući da bi kriza na Hrvatsku mogla utjecati tako da se BDP smanji od dva do tri posto.

Miroslav Dragičević smatra da zbog loše politike vladajućih struktura imamo BDP od otprilike 9.000 eura po stanovniku, a susjedna Slovenija 20.000 dolara, zbog čega bi nam primarni cilj trebao biti pronalaženje načina za što brže približavanje razvijenim europskim državama. - U jačanju nacionalne ekonomije moramo se osloniti na svoje prirodne resurse, a to su poljoprivreda i turizam - rekao je Dragičević. On misli da bi liberalizacija tržišta nekretnina mogla donijeti 50 do 60 milijardi dolara svježega kapitala koji bi se moglo upotrijebiti za jačanje tih dvaju sektora.Milan Račić hvalio je HNB-ovu politiku i rekao da ni u vlasti ni u menadžmentu kompanija nema hrabrosti za povlačenje nepopularnih mjera.

- U ekonomskoj krizi trebamo vodstvo, a to znači povlačiti teške i nepopularne poteze, a to se ne događa - istaknuo je Račić dodavši da neke odredbe Zakona o preuzimanju dioničkih društava (članak 16.) sada priječe tvrtke u akvizicijama, koje su u krizi uobičajena pojava i način čišćenja gospodarstva.- Sadašnja kriza održala nam je, doduše na bolan način, kratki tečaj o tome da ekonomija funkcionira na cikličnom načelu.

Država sada, slično kao i u razvijenim zemljama, mora imati važniju ulogu, ali isto se tako, čim kriza jenja, mora brzo povući i prepustiti tržištu da samo regulira svoje odnose - naglasio je Babić dodavši kako misli da proračun može imati deficit, ali ne s takvom njegovom strukturom, u kojoj se forsira potrošnja, a ne investicije.Iako jednoznačnog zaključka nije bilo, svi prisutni složili su se da nam treba jasna strategija razvoja o kojoj bi se postigao konsenzus svih političkih i gospodarskih subjekata, a koje trenutačno nema.