Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

08 Srp 2024

‘Ekon(a)omija‘: Rastući trend potaknut sve većim uspjehom žena u poduzetništvu

Izvor: lidermedia.hr · Autor: lider.hr  

‘Ekon(a)omija‘: Rastući trend potaknut sve većim uspjehom žena u poduzetništvu

Piše: Viktoriya Tsytsak, viša direktorica u Intelliasu

‘Ekon(a)omija‘ (eng. sheconomy) predstavlja segment ukupne ekonomije u kojem financijska autonomija i sve veći stupanj ženskog poduzetništva, uz veću kupovnu moć, igraju ključnu ulogu, potaknuti rastom kupovne moći, bogatstva i općeg utjecaja žena u društvu.

Pokretači rasta ‘ekon(a)omije‘
Više faktora doprinosi rastu „ekon(a)omije“ i sve većem ekonomskom utjecaju i sudjelovanju žena. Bolje obrazovanje žena omogućilo im je da se bave karijerama u različitim poslovnim područjima, uključujući područja u kojemu su tradicionalno dominirali muškarci, poput tehnologije. Kako prisutnost žena u radnom okruženju raste, tako raste i njihovo uključivanje u poduzetništvo i vlasništvo nad poslovnim subjektima. Tehnološki napredak omogućio je rad na daljinu i fleksibilne aranžmane, što omogućuje većem broju žena da uspješno balansiraju karijeru i obiteljski život.

Pravne i političke reforme usmjerene na promicanje rodne ravnopravnosti, poput zakona protiv diskriminacije, politika porodiljnog dopusta i inicijativa koje podupiru ženske poduzetnice, stvorile su povoljnije okruženje za sudjelovanje žena u gospodarskim aktivnostima. Osim toga, žene se sve više prepoznaju kao ključni donositelji odluka o potrošnji u kućanstvu i potrošačkom odabiru. Poslovni subjekti na to odgovaraju tako što ciljano nude proizvode i usluge posebno prilagođene potrebama i preferencijama žena, čime se potiče ekonomski rast.

Zašto bi ‘ekon(a)omija‘ trebala biti pitanje od interesa za poduzeća
Detaljniji pogled na pokazatelje poput razine ženskog poduzetništva otkriva da je u SAD-u 2023. godine bilo 17 posto više novih poduzeća u vlasništvu žena u usporedbi s 2022. godinom. U međuvremenu, u Velikoj Britaniji, broj poduzeća u vlasništvu žena porastao je na preko 151 tisuću 2022. godine – što je gotovo 170 posto više nego 2018.

Promjene u utjecaju žena u financijskim poslovima i donošenju odluka postaju sve očitije: u SAD-u žene čine 85 posto svih potrošača, dok je Kina postala treće najveće potrošačko tržište za žene.

Rastuća kupovna moć žena povećala je njihovo sudjelovanje u nekima od vjerojatno najvećih segmenata potrošačke ekonomije, uključujući wellness, tehnologiju, lifestyle i financijske usluge. Na primjer, u domeni financijskih usluga, poduzeća prepoznaju važnost ciljanja na žene kao investitorice, poduzetnice i potrošačice bankarskih, osiguravajućih i investicijskih proizvoda.

Poslovni subjekti trebali bi uključiti ‘ekon(a)omiju‘ u svoje strateško planiranje
Mnoge organizacije uspješno su prilagodile svoje prodajne pristupe kako bi se prilagodile promjenama kupovne moći i preferencijama žena. Inkluzivne marketinške kampanje pronalaze odjek kod raznolike publike, a osnažujuće poruke pomažu u povezivanju s potrošačicama. Kampanja Nikea ‘Dream Crazier‘ prikazala je ženske sportašice koje jure svoje snove i ljudi ih prepoznaju i slave zbog njihove snage, otpornosti i odlučnosti.

Kompanije razvijaju proizvode i usluge koji sve više odgovaraju jedinstvenim potrebama i preferencijama žena. To uključuje ponudu šireg raspona veličina, stilova i značajki kako bi se udovoljilo raznolikim ukusima i zahtjevima. Na primjer, novi Apple Watch uključuje inovativnu tehnologiju za mjerenje temperature, koja je korisna za žene.

Prema smjernicama UNICEF-a o promicanju raznolikosti i inkluzije u oglašavanju, inkluzivne ponude proizvoda i marketinške strategije imaju moć promovirati društvene promjene i jednakost. Izazivajući stereotipe, rušeći barijere i promovirajući pozitivne prikaze žena u oglašavanju i medijima, organizacije mogu doprinijeti stvaranju inkluzivnijeg i pravednijeg društva. Ovo ne samo da koristi ženama kao potrošačicama, već također potiče kulturu poštovanja, prihvaćanja i jednakosti za sve pojedince.

Kompanije sve više stavljaju naglasak na rodnu raznolikost i inkluziju, promoviranjem ženskog vodstva, stvaranjem inkluzivnih radnih okruženja te podržavanjem napredovanja žena u karijeri. Osiguravajući potporu ženama kao zaposlenicama i vođama, organizacije mogu dobiti važne uvide u ženski potrošački mentalitet te razvijati prodajne strategije koje odražavaju njihove perspektive i prioritete.

Potencijal ‘ekon(a)omije‘ ne leži samo u promjenama demografskih potrošačkih skupina. To je širi odraz uloge koju žene igraju u svim aspektima ekonomije. To je također trend koji će nastaviti rasti, potaknut sve većim uspjehom ženskog poduzetništva i povećanim angažmanom žena u vodećim ulogama i pozicijama u upravama društava. To će osigurati da ‘ekon(a)omija‘ donese jednakost u načinu na koji se novac zarađuje i troši u svijetu u godinama koje dolaze.

U Intelliasu, posvećeni smo jednakosti, raznolikosti i inkluziji - to za nas nisu samo riječi. Gotovo 48 posto naših upravljačkih pozicija drže žene, što je iznad prosjeka naše struke. Prepoznajemo moć žena u tehnologiji i pomažemo zaposlenicama Intelliasa da ostvare svoj puni potencijal stvaranjem zajednice koja im pruža podršku i prilike za učenje i rast unutar društva.


Komentari članka

Vezani članci

Gdje caruju metal i teški strojevi: Kako je inženjerka Ljerka preuzela kormilo u tradicionalno muškom poslu

23.07.2026.

Dok neka djeca svoje najranije uspomene vežu uz bezbrižne igre u pješčaniku, Ljerka Božičević Jurin, diplomirana inženjerka strojarstva, suvlasnica i voditeljica renomirane automehaničarske radionice, strojne obrade motora i trgovine Božičević, svoje je d

Nitko ne želi biti šef: Zašto generacija Z ne želi napredovati?

23.07.2026.

Za generaciju Z, uspjeh u karijeri više nije definiran napredovanjem, a mnogi daju prednost ravnoteži između poslovnog i privatnog života nad većom odgovornošću i duljim radnim vremenom.

Osnivači 50+: Zašto su zrelost i iskustvo ključ uspjeha startupa?

21.07.2026.

Istraživanja potvrđuju da su najuspješniji osnivači ljudi u četrdesetima i pedesetima koji već imaju iskustvo vođenja timova i projekata

Ante Mandić: Od prodaje sati do prodaje sposobnosti

21.07.2026.

Klasična konzultantska ili IT-uslužna tvrtka mjeri se kroz iskoristivost konzultanata, broj naplativih ljudi, dnevnu cijenu, bench, bruto maržu, fluktuaciju i brzinu zapošljavanja. Te metrike pokazuju disciplinu isporuke i monetizaciju stručnog rada.

Nikolina Finska radila na Angry Birdsu u Finskoj, a onda pokrenula startup u Hrvatskoj

21.07.2026.

Finska je jedna od najvećih gaming sila svijeta, ali Nikolina Finska odlučila ju je napustiti i svoj gaming startup graditi iz Hrvatske. Ispričala nam je zašto te koje to lekcije iz rada na Angry Birdsu i drugim projektima primjenjuje u svoj timu.

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1514 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1582 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1360 članka imaju tag industrija
  12. 1263 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1089 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 695 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 454 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk